U MINISTARSTVU zdravstva radi se na dugo najavljivanoj reformi zdravstva, a jedan od prijedloga reforme je da izdaci za bolovanja i porodiljne dopuste više ne budu na teret HZZO-a, iako se ne navodi kamo bi se ti troškovi prelili. To je izazvalo negodovanje kod udruga pacijenata, koje navode da će se tako oštetiti pacijenti.

"Svakim danom se ukida sve više mogućnosti oko liječenja i dijagnostike na teret HZZO-a"

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, za Index je komentirala da je ovaj prijedlog "autoritaran način ophođenja osiguranja prema bolesti, koji je vrlo diskriminirajuć".

"Ova situacija samo potvrđuje da HZZO ne radi ništa u korist svojih osiguranika. A imamo i realne pokazatelje jer se najviše pritužbi pacijenata odnosi na prava iz osiguranja, odnosno prava osiguranika. Svakim danom se ukida sve više mogućnosti oko liječenja i dijagnostike na teret HZZO-a. Sada se ukidaju i osnovne stvari koje su značile sigurnost pacijenata, kao što su bolovanje i porodiljni dopust", kazala nam je Karačić.

Navodi da je potpuno nevjerojatno da se informira javnost da naknade neće biti na teret HZZO-a, bez da se jasno utvrdi tko će snositi taj trošak. Te stavke su, ističe, nedorečene te nadodaje da uvode nemire za pacijente i poslodavce. To, kaže, sigurno nije praksa u drugim EU zemljama na koje se pozivaju.

"Zbog neodgovornih pojedinaca ispaštaju nedužni bolesnici"

"U Hrvatskoj postoji problem i zlouporabe bolovanja, čega moramo biti svjesni, pa upravo zbog neodgovornih pojedinaca ispaštaju nedužni bolesnici kojima često budu ukinuta prava onda kad im najviše trebaju. HZZO mora služiti kao partner pacijentu osiguraniku u procesu dijagnostike i liječenja, a ne da bude zla maćeha koja će kažnjavati sve po redu. Kad shvate da bolest i medicina nisu crno/bijeli svijet i prošire perspektivu nadziranja, moći će služiti pacijentima za njihovo zdravlje", kaže Karačić.

Istaknula je da Ministarstvo zdravstva, ako se zaista brine o pacijentima, ne bi smjelo podržavati "autoritaran način ophođenja osiguranja prema bolesti, koji je vrlo diskriminirajuć, već se zalagati za osnovna ljudska prava jednog pacijenta u zdravstvenom sustavu".

Belina: Ako bi se trošak prelio na poslodavca, ljudi će skrivati da su bolesni

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, ne vjeruje da je plan ovakvog prijedloga reforme zdravstva preliti troškove bolovanja isključivo na poslodavce.

"Sve treba biti detaljno isplanirano, a, ovako paušalno rečeno, nećemo teretiti HZZO bez jasnog plana tko će onda financirati bolovanja, zaista nema smisla razgovarati. Ako bi se trošak prelio na poslodavca, onda će ljudi biti stavljeni u situaciju da ne kažu poslodavcu da su bolesni dok je god moguće", rekao je Belina za Index.

Naglašava da će to ostaviti posljedice na njih same, kao i na okolinu. Pita se kako je uopće zamišljen prijedlog bez objašnjenja, navodeći da to sve skupa nema smisla.

Na pitanje smatra li da se tako želi doskočiti lažnim bolovanjima, rekao je da postoje drugi načini za rješavanje takvog problema.

"Lažnim bolovanjima se treba doskočiti učestalim kontrolama, provjerom dokumentacije temeljem koje su na bolovanju, a ne penalizirati one kojima je bolovanje zaista potrebno. Dakle zbog nekih koji iskorištavaju bolovanja radi interesa, ne smiju biti ugroženi ostali kojima zaista treba bolovanje", smatra Belina.

"Bolovanje netko treba platiti, narod je navikao da je taj dio pokriven"

Poanta svega je, kaže, da netko bolovanje treba platiti.

"Kome god prebacite trošak, taj će kontrolirati opravdanost bolovanja. Ako je to problem, onda treba revidirati sadašnji način kontrole bolovanja. Generalno bolovanja kao takva, kao i porodiljni, jesu veliko financijsko opterećenje HZZO-u. No kamo ćemo prebaciti trošak, narod je navikao da je taj dio pokriven i da zaposlenicima isplaćuju bolovanja", kazao je Belina.

Jedina dobra stvar u svemu je, kaže, ta da su to zasad samo prijedlozi.

"Jedino na koga bi se mogao preliti trošak bolovanja je na poslodavca i na Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, no pitanje je imaju li kapacitete i mogućnosti, a mislim da nemaju. Pustimo da se izrode neki konstruktivni prijedlozi pa ćemo znati više", zaključio je Belina.