Tko je Sanja Musić Milanović?
"POTPISA ima dovoljno, ali sada kada je i Sanjin ovdje, kandidatura je potvrđena! Hvala svima!" napisao je predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović na Facebooku kada je objavio da je skupio dovoljno potpisa za predsjedničku kandidaturu.
>> Što uopće radi Jakov Kitarović?
Sanja je Sanja Musić Milanović, supruga Zorana Milanovića koja, kako kaže stranačka legenda, nikada nije dala svoj potpis za članstvo u SDP-u.
Hrvatska javnost dobro ju je upoznala u vrijeme dok je Milanović bio premijer, a tadašnja oporba nazivala ju je "vladaricom hrvatskog zdravstvenog sustava". Sanja se našla i u nizu skandala i afera, a za razliku od šutljivog i tihog Jakova Kitarovića, Sanja je imala niz medijskih istupa od kojih je jedan nadmašio i čuvene zoranizme njenog supruga. Isto tako je činjenica i da je rad Sanje Musić prepoznat te da je dobila i niz važnih međunarodnih priznanja.
No krenimo redom.
Samozatajna dok Zoran nije postao premijer
U službenoj biografiji stoji da su se Sanja i Zoran upoznali 1991. godine. Sanja je tada bila studentica medicine, a on je bio diplomirani pravnik. Upoznali su se na dočeku Nove godine, a par su postali nakon tjedan dana. Za prvo zajedničko putovanje novac su zaradili prodajom usisavača po stanovima. Vjenčali su se tri godine kasnije, 1994. godine, a u braku su dobili dvojicu sinova, Antu Jakova i Marka.
Musić Milanović titulu magistrice medicinskih znanosti stekla je pet godina kasnije, 1999., i to na Université Libre de Bruxelles, Faculté de Medeciné. Magistrirala je na području javnoga zdravstva i promicanja zdravlja. Doktorirala je 2010. na zagrebačkom Medicinskom fakultetu disertacijom o demografskim, bihevioralnim i socioekonomskim odrednicama debljine odraslih u Hrvatskoj.
Dok je Milanović bio političar, odnosno čelnik SDP-a i čelnik saborske oporbe, Sanja je veoma rijetko pratila svog supruga na javnim događanjima. Bila je samozatajna i gradila je karijeru doktorice znanosti. Radila je kao epidemiologinja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a od 2011. je na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon što je Zoran postao premijer, počele su i njene afere, a Sanja više nije bila samozatajna i povučena.
Guranje "projekta premijerove supruge"
Naime, u svijetu bračni partneri premijera ili predsjednika mandat često iskoriste za promoviranje neke društveno važne teme. I u Hrvatskoj je takav slučaj bio kod, primjerice, supruge Ivice Račana Dijane Pleštine, koja se bavila razminiranjem, kao i kod Mirjane Sanader, koja je izvlačila proračunske milijune za arheologiju i iskapanja. No supruga Zorana Milanovića, liječnica Sanja Musić Milanović, bila je izuzetak. Dok su ostali senzibilizirali hrvatsku javnost za svoje projekte i eventualno lobirali za neki novac, Sanja se aktivno uključila u projekt uvođenja zdravstvenog odgoja u škole, i to u vrijeme dok je njen suprug bio premijer.
Ona nije, kao ostali, svoj program samo promovirala, nego ga je preko vlade izravno provodila i u njemu aktivno sudjelovala. Takva vrsta angažmana supruge tada najmoćnijeg političara otvorila je brojna pitanja i izazvala kontroverze jer se u školama provodio "projekt premijerove supruge".
Izabrana je i za izradu predmetnih i međupredmetnih kurikuluma na temelju javnih poziva Ministarstva znanosti. Pokrenula je program za vođenje vremenski ograničenog jamstvenog žiga Živjeti zdravo, koji su mnogi prepoznali kao još jedan parafiskalni namet.
Doniranje časopisa u kojem je u godinu dana Sanja objavila osam znanstvenih radova
Bilo je i afera oko natječaja za opremanje škola didaktičkom opremom koje je upravo ona vodila kada se prijavila samo jedna tvrtka, vezana za obitelj Zorana Milanovića.
Index je 2013. godine otkrio kako je Collegium Antropologicum, znanstveni časopis koji od 1977. izdaje Hrvatsko antropološko društvo, i u kojem je najveći broj svojih znanstvenih radova objavila Sanja Musić Milanović, supruga premijera Zorana Milanovića, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobio 160 tisuća kuna, iako su u 2011. godini prijavili 500 tisuća kuna prihoda, što ga je tada činilo jednim od najbogatijih hrvatskih znanstvenih časopisa. Collegium Antropologicum jedini je časopis u Hrvatskoj koji se financira naplaćujući objavljivanje članaka od autora. Taj časopis dobio je tada više novca nego Croatian Medical Journal, naš najpriznatiji znanstveni časopis.
Bila je "hrvatska Marija Antoaneta"
Sanja je u tom časopisu u toj godini objavila čak osam znanstvenih radova, što nije polazilo za rukom ni daleko uglednijim znanstvenicima. S druge strane, ako je Milanović imao svoje zoranizme, imala je i Sanja svojih svijetlih trenutaka.
"Kada se kaže da je crni kruh kojeg mi preporučujemo skuplji od bijelog, inicijalno jest skuplji, no crni kruh možete naprosto rezati na tanje šnite. To je jeftinije i zdravije, a kada je dehidriran, sutradan, još je kvalitetniji za jesti. Trebamo razbiti mit o tome da je pravilna prehrana skuplja, ona je jeftinija jer trebate pojesti manje hrane", kazala je 2014. godine Musić Milanović kao voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Mediji i javnost danima su se zabavljali tom izjavom, a njene "tanke šnite" probile su granice države. Regionalni mediji proglasili su je tada "hrvatskom Marijom Antoanetom".
Radila bez liječničke licence
I nakon što je Milanović izgubio vlast Sanja je nastavila nizati afere. Tako se 2016. godine otkrilo da je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo sedam godina radila bez liječničke licence.
Liječnička licenca obavezna je za sve, čak i za one koji ne rade izravno s pacijentima. To je vrijedilo i za Sanju Musić Milanović, koja je svoju obnovila tek početkom 2016. godine, i to prvi put nakon 2008. godine. Zakon nalaže da se licence trebaju obnavljati najkasnije svakih šest godina.
Nije poznato zašto Sanja Musić Milanović svoju licencu nije obnovila na vrijeme iako je to po slovu zakona davno trebala napraviti zbog činjenice što je liječnik zahtjev za obnavljanje redovne licence dužan podnijeti najkasnije mjesec dana prije isteka roka na koji mu je licenca izdana.
Priznanja za rad
U siječnju 2017. godine objavljeno je kako će Sanja Musić Milanović sljedećih šest godina biti na čelu tima koji je od Europskog socijalnog fonda dobio 30 milijuna kuna za projekt za prevenciju debljine. Novac su dobili za projekt Živjeti zdravo. Sanja je tada rekla da joj raspolaganje tim novcem neće biti prevelik problem jer "zna s financijama".
Veliko priznanje za njen rad stiže sredinom ove godine kada je njen projekt "Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece" prepoznat kao jedan od 16 najboljih modela dobre prakse iz resora zdravstva, edukacije i sporta. Naime, projekt "Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece" osmišljen je kako bi pomogao očuvati prirodni pokret i naviku redovite tjelesne aktivnosti, s kojom su djeca krenula u školu, u uvjetima u kojima ne postoji prostor namijenjen za provedbu tjelesne aktivnosti, odnosno u školama bez dvorane. Naime, 2015. godine osigurana su sredstva za kupnju čak 120 poligona za tjelesnu aktivnost školske djece za sve matične osnovne škole u Republici Hrvatskoj koje nemaju sportske dvorane. Bruxelles je tako nagradio tim za Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na čelu s doc. dr. sc. Sanjom Musić Milanović.
Obrazovni skandal
"Ova je nagrada veliko priznanje našem višegodišnjem radu i uloženim naporima da svakom djetetu u Hrvatskoj omogućimo jednake uvjete za zdravi rast i razvoj te redovitu tjelesnu aktivnost", rekla je tada Sanja Musić Milanović.
Ove godine Sanja se našla u pravom obrazovnom skandalu. Kako je pisala srednja.hr, rad koji je mentorirala, Povezanost slave i očekivanog trajanja života, dobio je rektorovu nagradu u, prema svemu, izrazito netransparentnom postupku i unatoč negativnom mišljenju Povjerenstva za znanstveni rad studenata Medicinskog fakulteta, koje Sveučilištu po Pravilniku predlaže radove za nagradu.