ZA PAR dana nastupa apsolutna zastara zbog koje je sve izglednije da će se crkvenjak Ivor Ivanišević izvući bez kazne za silovanje psa. Ivanišević je dva puta prvostupanjskom presudom osuđen za višegodišnje seksualno zlostavljanje životinje. Optuženi za slučaj iz 2015. godine koji je zgrozio javnost i dalje je nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Za bivšim članom Vijeća za ekumenizam Hrvatske biskupske konferencije i zaposlenikom Europskog parlamenta izdan je Europski uhidbeni nalog prema kojem ga je belgijska vlast uhitila 25. svibnja. No, prema navodima njegovog odvjetnika, on je vrlo brzo pušten iz pritvora te do danas nije došlo do izručenja. 

Dva puta nepravomoćno osuđen 

Ivaniševića se tereti da je od 2009. do 2015. godine seksualno zlostavljao svog psa i razmjenjivao zoofilske sklonosti u virtualnom svijetu s istomišljenicima. Na njegovom slučaju izmijenila su se četiri suca, a on je suđenja vješto izbjegavao pravdajući se depresijom i PTSP-om. 

Na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu u odsutnosti nepravomoćno ga je dva puta osudila sutkinja Jasna Zoretić Rendulić. Ivanišević je osuđen na maksimalnu kaznu zatvora od godinu dana koja je propisana za djelo za koje ga se tereti. 

Županijski sud u Zagrebu ukinuo je presudu zbog bitnih povreda kaznenog postupka. Odnosno zbog Ivaniševićeve žalbe koje se odnosi na plaćanje 4278 eura sudskih troškova za veterinarsko i psihijatrijsko vještačenje te sudski paušal.

Razgovarali smo s odvjetnicima kaznenog prava kako je moglo doći do apsolutne zastare zbog koje će se Ivanišević najvjerojatnije izvući bez kazne te tko je kriv za ovakav rasplet slučaja. 

Krešić: Njega je možda nehotice zaštitila Belgija

Odvjetnik i bivši sudac zagrebačkog Općinskog suda Rafael Krešić smatra kako je krivnja zbog izglednog raspleta ovog slučaja na strani belgijske vlasti. Cijeli slučaj otežali su problemi s realizacijom uhidbenog naloga te prema Krešiću i činjenica da se Ivanišević uspješno dugo vremena skrivao vani. 

"Sud u ovom slučaju nema puno mogućnosti. Oni su raspisali Europski uhidbeni nalog, a sve kasnije ovisi o državi od koje je traženo postupanje. Sud ne može učiniti ništa, a diplomacija vrlo malo da se neki pojedini nalog pravosudnih vlasti realizira u inozemstvu", rekao je Krešić te dodao: 

"Njega je možda nehotice zaštitila Belgija. Mi nemamo instrumenata kojim bismo mogli pritisnuti Belgiju da postupaju po našem izdanom nalogu. Njihove redarstvene vlasti i pravosudna tijela su dužni postupati. Isto tako mi nemamo uvida u to jesu li oni sve napravili kako treba. Ja pretpostavljam da se neki problem dogodio tamo." 

Odvjetnik Krešić smatra kako nastupanje apsolutne zastare danas nije česta pojava u hrvatskom pravosuđu. "Zakonodavac i sudovi su zadnjih godina napravili ogroman napredak oko toga i produljeni su rokovi zastare te sudovi na to paze prema službenoj dužnosti. Ovo je uistinu rijedak slučaj."

Aračić: Izručenje Ivaniševića je sada u potpunosti irelevantno 

Belgijska vlast je nakon Europskog uhidbenog naloga, koji je izdan prije dvije godine, Ivaniševića trebala izručiti u zakonskom roku od 60 dana. Međutim, to se još uvijek nije dogodilo. Apsolutna zastara nastupa 21. rujna prema kojoj se postupak za slučaj više neće moći ponovno pokrenuti te će Ivanišević biti slobodan. 

Odvjetnik Zvonimir Aračić smatra kako je u ovom trenutku postupak izručenja Ivaniševića hrvatskom pravosuđu u potpunosti irelevantan. 

"Zastara kaznenog progona bi istekla još 2021. godine da nije donesena prvostupanjska odluka u rujnu. I onda se po sili zakona taj zastarni rok produžio još dvije godine. Da se Ivanišević sutra pojavi u Hrvatskoj, šanse su samo teorijske da bi on do 21. rujna bio pravomoćno osuđen. To je gotovo nemoguće", rekao je za Index odvjetnik Aračić.

Nastupanje zastare u slučajevima, za odvjetnike je alarm upozorenja koji pokazuje da u jednom dijelu sustav ne funkcionira. Aračić smatra kako se Ivaniševićev postupak mogao voditi na način s kojim bi danas puno teže došlo do zastare. Kako bi se izbjegla tromost suda, prema njemu su Ivaniševiću puno ranije trebali donijeti rješenje o suđenju u odsustvu. 

"Da je sutkinja ranije, još 2016. godine donijela rješenje u kojem bi se Ivaniševiću sudilo u odsustvu on je već sad mogao imati pravomoćnu presudu pa taman i da je Županijski sud tri puta usvajao njegove žalbe.

Od trenutka kada bi presuda postala pravomoćna, a on bio nedostupan pravosuđu, krenula bi teći zastara izvršenja kazne. Za kaznu zatvora od godinu dana Hrvatska bi sada imala šest godina do zastare. Smatram kako Belgija tada ne bi vodila ekstradicijski postupak toliko dugo, inače bi to bilo apsurdno."

Dodao je da bi Ivaniševićev slučaj trebao biti dobra škola hrvatskom pravosuđu te da bi se trebala povećati maksimalna kazna za slična kaznena djela. 

Miljević: Zastara kaznenog progona se ne bi smjela događati

Razgovarali smo i sa zagrebačkim odvjetnikom specijaliziranim za kazneno pravo Veljkom Miljevićem kojeg smo pitali tko je kriv što će vrlo vjerojatno doći do nastupanja zastare u postupku koji se voditi protiv Ivaniševića. 

Odvjetnik Miljević smatra kako svi subjekti koji su uključeni u proces nisu dovoljno pažnje poklonili rokovima zastare. Za njega je ovo vrlo očekivani rezultat. 

"U Hrvatskoj je gotovo nemoguće postići zastaru kaznenog prostora. Tko uđe u zastaru kaznenog prostora, onda Ministarstvo putem pravosudne inspekcije zbilja treba posvetiti malo pažnje da se vidi zašto je taj predmet otišao u zastaru. Zastara kaznenog progona se u pravosuđu jedne kulturne zemlje ne bi smjela događati", smatra odvjetnik Miljević. 

Tromost pravosuđa i loši diplomatski odnosi 

U Ivaniševićevom slučaju tromost pravosuđa prepoznao je i odvjetnik Nino Ćosić koji kaže kako je slučaj trebalo rješavati puno brže.

"Sada vidimo koje su posljedice kada se predmeti ne rješavaju brzinom i tempom kako bi trebali. Dolazi do situacije u kojoj nastupa zastara i onda se svi hvataju za glavu i netko će proći nekažnjeno. Zašto će netko proći nekažnjeno, zato što netko nije radio svoj posao. Ja znam da su sudovi zatrpani predmetima. No, treba promptno reagirati i raditi te do toga neće doći", kaže odvjetnik Ćosić. 

Na pitanje štiti li ga Crkva ili Europski parlament po pitanju izručenja, Ćosić kaže kako ne može znati odgovor, no ako ima zaštitu, smatra kako bi pružatelji iste trebali biti sankcionirani. Po pitanju šutnje belgijske vlasti o izručenju Ivaniševića, Ćosić kaže kako se trebalo urgirati diplomatskim putem. 

"Vidjeli smo na primjeru uhićenja BBB-a u Grčkoj. Diplomacija se uključila. Ministri su na dnevnoj bazi razmjenjivali informacije, dok je kod ovog slučaja drugačije jer se o njemu ne priča baš puno. Nitko nije ništa konkretno pokrenuo."

Ćosić: Ovo je loša poruka hrvatskog pravosuđa

Kao članice Europske unije, Hrvatska i Belgija bi trebale poštivati okvirnu odluku Europskog uhidbenog naloga. No u ovom slučaju to Belgija grubo krši bez ikakvog obrazloženja, smatra Ćosić koji je dodao kako bi zbog toga trebali odgovarati pred tijelima Europske unije. 

Ivaniševićev slučaj je po mišljenju Ćosića vrlo loša poruka hrvatskog pravosuđa koji je još jedan put pokazao koji problemi nastaju zbog tromosti suda. 

"Što se tiče počinitelja ovih i sličnih kaznenih djela, oni ne vidi neku sankciju koja bi bila u slučaju kršenja zakonom propisanih normi. Budući da je sud ovako postupao, poruka je da su svakom otvorene ruke činiti ono što ga je volja i da neće kazneno odgovarati", rekao je Ćosić.