Foto: 123rf, DHMZ

NAJAVLJEN JE prvi ovogodišnji toplinski val na kopnu. Idućih sedam dana bit će vrlo vruće, a negdje će temperature ići i do 38 stupnjeva!

Prema sedmodnevnoj prognozi DHMZ-a, najtoplije će biti na sisačkom području gdje će maksimalna temperatura biti upravo gore navedenih 38 stupnjeva, a ne bi bilo ništa čudno da na pojedinim lokalitetima bude i koji stupanj viša. U drugim kopnenim dijelovima zemlje temperature će biti tek stupanj dva niže, a u ponedjeljak su lokalno mogući i pljuskovi.

I tijekom noći će biti vrlo toplo, temperature se neće spuštati ispod 20 stupnjeva.

Vrlo toplo će biti i u gorju. Za vikend su i tamo moguće temperature preko 30 stupnjeva, točnije u Gospiću je najavljeno čak 31. 

Na moru i do deset stupnjeva hladnije

S druge strane, na moru će biti i do deset stupnjeva hladnije nego na kopnu. U Dubrovniku temperatura idućih tjedan dana ne bi trebala ići preko 30 stupnjeva. U Zadru će biti oko 27 stupnjeva, u Rijeci oko 30, a jedino Split i Makarska mogli bi biti na oko 32 stupnja. Naravno, lokalno bi temperatura mogla biti i koji stupanj viša. 

Vrijeme danas

Sunčano uz mali, a uglavnom u unutrašnjosti ponegdje i umjeren dnevni razvoj oblaka. Vjetar većinom slab, a na Jadranu će zapuhati do umjeren zapadnjak i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 27 do 32 °C.

Vrijeme sutra

Pretežno sunčano, vrlo toplo i vruće. Poslijepodne i navečer u unutrašnjosti uz lokalno jak razvoj oblaka ponegdje može biti pljuskova i grmljavine. Vjetar na kopnu uglavnom slab, a na Jadranu slab do umjeren jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura zraka od 15 do 20, na Jadranu između 20 i 24, a najviša dnevna uglavnom od 29 do 34 °C.

Sunčajte se oprezno

S obzirom na to da je najbolja zaštita izbjegavanje najjačeg sunca, nošenje odgovarajuće odjeće, pokrivala za glavu te naočala, prilikom sunčanja se potrebno uz pravilnu primjenu sredstava za sunčanje voditi i zlatnim pravilima sunčanja koje donosi HZJZ:
 

• Izbjegavajte prekomjerno sunčanje od 11 do 16 h.
• Štitite se! Nosite šešir, majicu i naočale!
• Ne izlažite novorođenčad i malu djecu direktnom suncu.
• Odaberite zaštitni faktor primjeren svojem tipu i fototipu kože. Kremu nanesite obilno prema uputi prije izlaganja suncu, ponavljajte nanošenje, naročito nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom.

Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina

• Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
•  Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
•  Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani te lepeza za rashlađivanje zraka.
• Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
• Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
• Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.