AUSTRIJA će početkom veljače uvesti obvezu cijepljenja protiv koronavirusa za odrasle osobe, a istodobno i visoke kazne za one koji to odbiju, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer, svjestan "osjetljivog" karaktera prve ovakve odluke u Europi koja stvara društvene podjele.

"Kako je i planirano, početkom veljače uvest ćemo obvezno cijepljenje za sve osobe starije od 18 godina", rekao je na konferenciji za novinare u Beču šef austrijske vlade.

Burna rasprava

Cijeli tjedan u parlamentu traju burne rasprave o ovome projektu. U ovome trenutku za oko 78.5 posto populacije postoji potpuni raspored cijepljenja.

"To je osjetljiv projekt, ali je u skladu s Ustavom i zahtijeva fazu prilagodbe u sklopu koje će se oni 'neposlušni' moći cijepiti do sredine ožujka", pojasnio je kancelar. 

Kazne od 600 do 3600 eura

"Nakon toga će se obaviti provjera", a status necijepljene osobe predstavljat će prijestup za koji će pojedinac, u slučaju da ga ponovi, dobiti novčanu kaznu u rasponu od 600 do 3600 eura.

Nehammer je rekao i da se odustalo od cijepljenja maloljetnika starijih od 14 godina te da će se zakon odnositi isključivo na punoljetne osobe.

Prijedlog zakona o obveznom cijepljenju parlament bi trebao usvojiti u četvrtak.

Žele stopu procijepljenosti od 90 posto

Austrijska vlada mjeru opravdava prenapučenošću bolnica i željom da se u zemlji postigne stopa procijepljenosti od 90 posto, što bi omogućilo postizanje kolektivnog imuniteta.

Prijedlog zakona ima veliku većinu u parlamentu. Osim članova konzervativne stranke i Zelenih, podupiru ga i čelnici socijaldemokratske i liberalne stranke. Protiv njega je samo ekstremna desnica, koja se poziva na zaštitu osobnih sloboda.

Bit će iznimaka

Iznimku će činiti trudnice i sve osobe koje se iz zdravstvenih razloga ne mogu cijepiti.

U nedjelju je, po vladinim podacima, u ovoj europskoj zemlji sa 7.4 milijuna stanovnika, njih 5.8 milijuna (koji ispunjavaju uvjete za cijepljenje) posjedovalo valjanu potvrdu o cijepljenju.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.