STOTINE zaposlenih u policiji, pravosuđu i zdravstvu Republike Srpske prosvjedovale su danas na ulicama Banje Luke i pred sjedištem entitetske vlade jer već godinama primaju minimalne plaće, a sva obećanja o njihovu povećanju su prekršena.

Prosvjede je organiziralo šest sindikata, a predsjednik onoga koji okuplja radnike u upravi Božo Marić kazao je kako su bili prisiljeni izaći na ulice jer ih je prevarila vlada koju predvodi Radovan Višković, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je čelu Milorad Dodik. 

Klinički centar četiri godine nije uplatio doprinose na plaće

"Problem je Viškovića što nije u stanju ispoštovati dogovoreno 2022. Pitanje je gdje su pare koje su za to planirane", kazao je Marić. Sudionici prosvjeda kazali su kako se osim za plaće bore i za depolitizaciju javnog sektora te za dostojanstven život onih koji u njemu rade.

Kao drastični primjer kršenja prava članova ovih sindikata naveli su činjenicu da banjolučki Klinički centar već četiri godine nije uplatio doprinose na plaće svojih zaposlenika, uključujući tu i liječnike. I na čelu tog centra je Dodikov bliski suradnik Vlado Džajić, ujedno čelnik gradskog odbora SNSD-a. 

"Naša djeca zbog svega toga uglavnom odlaze. Ako nisi stranački podoban, ništa ne možeš ostvariti", kazao je novinarima liječnik Mirko Vučković iz mjesta Ribnika. Jedna od najistaknutijih oporbenih političarki Jelena Trivić kazala je kako se vlasti u RS-u uporno neracionalno zadužuju i na kraju zbog toga ispaštaju oni koji žive od svojih plaća.

Dodik priznao probleme s likvidnošću

"Kreditori koji kupuju obveznice prvi su u redu za naplatu svojih potraživanja, a tek nakon toga dijeli se što ostaje", kazala je Trivić. Vlasti u RS-u su pod sve većim pritiscima zbog secesionističke politike koju zastupa Dodik pa je vladi tog entiteta otežan pristup povoljnim kreditnim linijama.

Stoga učestalo posežu za kratkoročnim zaduženjima emitirajući obveznice na burzama uz visoke kamate. Sam Dodik je priznao da zbog takvog stanja u RS-u imaju problem s likvidnošću, ali tvrdi kako će to "riješiti do kraja godine".

Entitet na čijem je čelu ove godine mora vratiti dug od 1.3 milijarde konvertibilnih maraka odnosno oko 665 milijuna eura dok ih u naredne dvije godine na temelju postojećih obveza čeka otplata po 500 milijuna eura duga. U 2026., prema sadašnjem stanju zaduženosti, morat će vratiti više od 800 milijuna eura duga.