POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj od lanjskoga prosinca su na godišnjoj razini porasle za 0,8 posto, dok je u cijeloj 2018. stopa inflacije dosegnula 1,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.

Prema podacima DZS-a, lanjskoga prosinca, u odnosu na isti mjesec godinu prije, najviše su porasle cijene alkoholnih pića i duhana za 4,8 posto, potom cijene u hotelima i restoranima 2,6 posto te cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva 2,2 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića su porasle za 0,5 posto, s time da su najviše "skočile" cijene povrća 6,4 posto, te ribe i plodovi mora za 3,4 posto.

Za 1,8 posto porasle su cijene u uslugama u zdravstvu, potom u kategoriji rekreacija i kultura za 1,2 posto, u obrazovanju 0,7 posto, dok su pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva te raznih dobara i usluga povećane za 0,2 posto. Kod odjeće i obuće pak cijene su bile niže za 1,6 posto, prijevoza 0,3 posto te komunikacija  0,2 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, najviše su pale cijene odjeće i obuće, za 5,9 posto (sezonska sniženja), te prijevoza za 3,1 posto. Cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva u prosjeku su niže 0,9 posto, cijene hrane i bezalkoholnih pića za 0,4 posto, cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,2 posto, cijene rekreacije i kulture te cijene raznih dobara i usluga za 0,1 posto.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz studenoga.

Porasle cijene u gotovo svim kategorijama

U cijeloj 2018. prosječna godišnja stopa inflacije iznosila je 1,5 posto za razliku od 1,1 posto koliko je iznosila godinu ranije. U odnosu na 2017. porasle su cijene u svim kategorijama izuzev odjeće i obuće, koje su u prosjeku pale 1,3 posto i komunikacije, za 0,2 posto. Tako su cijene hrane i bezalkoholnih pića u prosjeku bile više za 1 posto, alkoholnih pića i duhana za 2,8 posto, prijevoza za 3,5 posto, restorana i hotela za 3 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 2,7 posto.

"U odnosu na 2017. prosječna godišnja stopa rasta potrošačkih cijena blago je ubrzala s rastom. Iako su u posljednjem mjesecu zabilježile pad na godišnjoj razini, cijene sirove nafte na svjetskim tržištima su u 2018. u prosjeku bile na oko 30 posto višim razinama u odnosu na 2017. (Brent) što je imalo pozitivan doprinos na prosječnu godišnju stopu inflacije. U ovoj godini bi primjena smanjene stope PDV-a od 13 posto za niz proizvoda mogla dijelom neutralizirati potencijalne inflatorne pritiske. Što se tiče ponude, ona će ostati osjetljiva na cijene energije isto kao i na području eurozone. Tako i ECB u posljednjim projekcijama, uslijed trenutnih razina cijena sirove nafte, očekuje kretanje stope inflacije ispod dva posto", smatraju analitičari RBA.

HGK: Inflacija je i dalje niska unatoč rastu

Analitičari Hrvatske gospodarske komore pak procjenjuju da je, iako nešto viša nego u 2017., lani inflacija ostala relativno niska. Dodaju kako je najviši godišnji rast ostvaren sredinom godine kada je premašio dva posto, da bi se u prosincu spustio na 0,8 posto. Takvo je kretanje inflacije bilo uvjetovano faktorima na strani ponude, dok su veći pritisci sa strane potražnje izostali, naglašavaju u HGK-u i dodaju kako su na kretanje potrošačkih cijena najviše utjecale cijene energije koje su u većoj mjeri ovisne o cijenama sirovina na globalnim tržištima.

"U ovoj godini očekujemo deflatorne pritiske zbog smanjenja PDV-a na dio prehrambenih proizvoda i manjeg rasta cijena nafte, koji bi, u okolnostima ograničenog rasta potražnje, inflaciju trebali spustiti ispod razine iz 2018. godine", zaključuju u HGK.