U kineskom laboratoriju rođeni prvi hibridi majmuna i svinja
PRVI put u povijesti kineskim znanstvenicima uspjelo na svijet donijeti dvije žive himere - hibride svinja i majmuna, piše New Scientist.
Praščići su bili normalni, iako je mali dio njihovih stanica bio istovjetan stanicama majmuna cynomolgus.
"Ovo je prvo izvješće o himerama svinja i majmuna", rekao Tang Hai iz Državnog laboratorija za matične stanice i reproduktivnu biologiju u Pekingu.
Cilj istraživanja je uzgoj ljudskih organa u životinjama radi transplantacije. No rezultati pokazuju da je put do njega još dug, priznaje kineski tim.
Hai i njegovi kolege genetski su modificirali majmunske stanice cynomolgusa koje su uzgajali u kulturi tako da su stvarale fluorescentni protein GFP. To je istraživačima omogućilo da prate stanice i njihove potomke. Iz modificiranih stanica dobili su embrionalne matične stanice i ubrizgali ih u svinjske embrije pet dana nakon oplodnje.
U krmače je potom usađeno više od 4000 zametaka. Oprasilo se deset prasadi, od kojih su dva bila himere. Svi su uginuli u roku od tjedan dana. Kod onih koji su bili himere više tkiva organa - uključujući srce, jetru, slezenu, pluća i kožu - dijelom se sastojalo od majmunskih stanica, ali njihov je udio bio nizak: između jedne stanice na 1000 i jedne na 10.000.
Za sada nije jasno zašto su praščići uginuli, kaže Hai. Budući da su uginule i svinje koje su bile himere i one koje to nisu bile, tim sumnja da je problem prije svega u postupku umjetne oplodnje, a ne u himerizmu. Naime, umjetna oplodnja ne funkcionira tako dobro kod svinja kao kod ljudi i nekih drugih životinja.
Svinjsko-ljudske himere
Kineski tim pokušat će stvoriti zdrave životinje s većim udjelom majmunskih stanica. Ako im to pođe za rukom, sljedeći korak bit će pokušaj stvaranja svinja kod kojih je jedan organ gotovo u potpunosti sastavljen od stanica primata.
Nešto slično već je postignuto kod glodavaca. Godine 2010. Hiromitsu Nakauchi, sada na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji, stvorio je miševe s gušteračama štakora genetski modificirajući miševe kako se njihove vlastite stanice ne bi mogle razviti u gušteraču.
U 2017. tim Juana Carlosa Izpisua Belmontea iz Instituta Salk u Kaliforniji stvorio je svinjsko-ljudske himere, no samo jedna od 100.000 stanica bila je ljudska. Iz etičkih razloga zametci su se mogli razvijati samo mjesec dana. Naime, postojala je zabrinutost da bi mozak životinja dijelom mogao biti ljudski.
Uzgojem ljudskih organa u životinjama mogli bi se spašavati životi tisuća ljudi koji umiru jer ne uspiju doći na red za transplantaciju. No neki znanstvenici nisu uvjereni da će stvaranje takvih organa ikada biti moguće.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati