UNATOČ povoljnoj investicijskoj klimi i pozitivnim trendovima, građevinskim tvrtkama u Hrvatskoj najveću prijetnju predstavlja nelojalna konkurencija iz trećih zemalja, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u tjednom analitičkom biltenu HUP Fokus tjedna.

Poslodavci kažu da je riječ prije svega o građevinskim tvrtkama iz Kine i Turske, koje te države potiču izrazito visokim subvencijama i omogućuju im da na hrvatskom tržištu nastupaju i konkuriraju s umjetno niskim cijenama.

Pritom domaće tvrtke gube poslove na domaćem tržištu zbog kratkoročne manipulacije niskim cijenama izvođenja radova, kažu u HUP-u.

Smatraju da treba suzbiti nelojalnu konkurenciju

Smatraju da stoga treba učinkovito suzbiti nelojalnu konkurenciju subvencioniranih ponuditelja iz trećih zemalja i to kvalitetnom pripremom natječaja te izmjenom zakonodavnog okvira na nacionalnoj i razini EU-a.

Podsjećaju na recentnu presudu Suda EU u kojoj se nalaže da se gospodarski subjekti iz treće zemlje koja s Europskom unijom nije sklopila međunarodni sporazum u području javne nabave, ne mogu pozivati na jednako postupanje u projektima javne nabave.

HUP predlaže niz izmjena zakona kojima bi se potaknuo brži razvoj sektora i uklonile administrativne prepreke u brojnim projektima. Ističe prijedlog prema kojemu bi Zakonom o javnoj nabavi isplatu plaća ugovorenih kolektivnim ugovorom za graditeljstvo trebalo propisati kao obvezni kriterij dokazivanja sposobnosti ponuditelja, a ne kao što je trenutno to tek fakultativni kriterij.

Uzlet građevinarstva na krilima EU-ovih fondova

HUP ocjenjuje da građevinski sektor u Hrvatskoj proživljava renesansu na krilima nikad većeg priljeva EU-ovih sredstava i projekata i radova na obnovi potresima pogođenim područjima Siska, Petrinje i Zagreba.

Rastu i radničke plaće pa su od 2019. do 2023. godine skočile za 38,2 posto što Hrvatsku svrstava prvih pet članica EU-a prema rastu primanja. Kad se promatra rast plaća od kraja 2019. do kraja prve polovine ove godine Hrvatska je najbolja članica Europske unije po rastu ukupnih primanja zaposlenih u sektoru za 55,3 posto ili gotovo 3,5 puta više od prosjeka EU-a.

Poslodavci smatraju da su u idućih pet godina za hrvatski građevinski sektor ključne državne investicije u autoceste, državne ceste, željezničku infrastrukturu, obnovu od potresa, kao i privatne investicije u hotele te brojne investicije u energetsku infrastrukturu.

Očekuje se, navode, da bi ulaganja u opremu i postrojenja u prerađivačkoj industriji, investicije u zelenu infrastrukturu i industrijsku logistiku kao i rast inozemnih poslova u niskogradnji sufinanciranih EU-ovim fondovima te rastući poslovi renoviranja/održavanja mogla generirati dodatne prilike za sektor.