HRVATSKA je jedna od pet zemalja koje potkopavaju demokraciju u Europi, kaže Izvješće o građanskim slobodama. S Italijom, Bugarskom, Rumunjskom i Slovačkom namjerno podriva vladavinu prava u gotovo svim aspektima, citira Guardian. Izvješće je objavila koalicija udruga Civil Liberties Union for Europe.

Talijanska vlada ozbiljno je narušila vladavinu prava promjenama u pravosuđu i pokazala snažnu netoleranciju prema medijskoj kritici, navodi koalicija organizacija za građanske slobode, ističući Italiju kao primjer produbljivanja demokratske recesije u Europi.

Izvješće su sastavile 43 organizacije za ljudska prava

"Demokratska recesija u Europi dodatno se produbila 2024.", navodi Liberties u priopćenju. Izvješće, koje je Guardian dobio prije objave, ističe politički pritisak na pravosudne sustave, slabu provedbu zakona protiv korupcije, učestalo korištenje hitnih zakonodavnih postupaka, zastrašivanje novinara i sve veća ograničenja mirnih prosvjeda.

"Bez odlučne akcije, EU riskira daljnju demokratsku eroziju", zaključuje izvješće koje su sastavile 43 organizacije za ljudska prava iz 21 države članice EU. Liberties je započeo s ovim godišnjim izvješćima 2019. godine kako bi pratio izvješća Europske komisije o vladavini prava, koja služe kao pokazatelj demokratskog stanja u EU.

Šest dosadašnjih izvješća pokazalo je alarmantnu postojanost kršenja vladavine prava u cijelom EU, rekao je Viktor Kazai iz Libertiesa. "Svi temeljni aspekti vladavine prava suočeni su s ozbiljnim problemima posljednjih godina", dodao je, dok su napori EU da zaustavi ovaj trend bili, kaže, razočaravajuće ograničeni.

Najproblematičnije su zemlje "razgraditelji"

Kazai je istaknuo da su najproblematičnije zemlje "razgraditelji", odnosno vlade koje aktivno rade na potkopavanju vladavine prava. U Italiji su istraživači izdvojili planove vlade Giorgije Meloni za davanje neograničenih ovlasti ministarstvu pravosuđa nad tužiteljima, što bi povećalo političku kontrolu nad pravosuđem.

Talijanski autori izvješća također su ukazali na nezapamćene razine uplitanja u javne medije, poput otkazivanja govora pisca Antonija Scuratija, koji je trebao predstaviti antifašistički manifest te pokretanja disciplinskog postupka protiv voditelja emisije u kojoj je govor trebao biti izveden.

U Bugarskoj je izvješće analiziralo pokretanje antikorupcijskih istraga protiv istaknutih političkih protivnika vlade, dok su dugogodišnje afere, poput nezakonitog odlaganja građevinskog otpada u Sofiji, nastavljene.

"Imenovanjem Turudića narušen je integritet pravosuđa"

U Slovačkoj su izražene ozbiljne zabrinutosti zbog brojnih reformi koje je uveo nacionalistički populist Robert Fico, uključujući ukidanje ureda glavnog tužitelja i zakon sličan ruskom koji bi zahtijevao da nevladine organizacije označe svoj status kao strano financirane organizacije ako primaju više od 5000 eura iz inozemstva.

U Hrvatskoj se integritet pravosuđa smatra narušenim nakon imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, unatoč njegovim bliskim vezama s vladajućom Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ). Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) upozorio je na sustavne izazove u očuvanju vladavine prava u Hrvatskoj, nakon što je Turudićev ured doveo u pitanje pravo EPPO-a da istražuje navodni slučaj prijevare s EU proračunom.

U Rumunjskoj su nedavni predsjednički izbori pokazali kako TikTok može omogućiti relativno nepoznatom ultranacionalistu da ostvari značajan politički uspjeh, dok prijedlog zakona o osiguranju neovisnosti javnih medija stoji u parlamentu još od 2021. godine.

Ni "uzorne demokracije" nisu imune na probleme

Autori izvješća također upozorili su na to da čak ni "uzorne demokracije" poput Francuske i Njemačke nisu imune na probleme. U Francuskoj su istraživači upozorili na sve češće korištenje članka 49.3 Ustava za donošenje odluka bez glasanja u parlamentu, kao i na rastuća ograničenja slobode izražavanja, uvedena uoči Olimpijskih igara i u okviru mjera protiv stranog utjecaja.

U Njemačkoj su pohvaljeni stroži propisi protiv prelaska visokih dužnosnika u privatni sektor. No, zabrinutost je izražena zbog pretjeranih i nerazmjernih reakcija na pro-palestinske događaje, uključujući cenzuriranje pro-palestinskih glasova i zabranu ulaska u zemlju bivšem grčkom ministru financija Yanisu Varoufakisu, koji je trebao govoriti na jednom takvom skupu.

U travnju prošle godine policija je zatvorila trodnevnu palestinsku konferenciju u Berlinu zbog bojazni da bi mogla poslužiti kao platforma za antisemitizam.

Europska komisija pozvana da ubrza pravne postupke protiv spomenutih država

Poljska, koja nastoji preokrenuti situaciju urušavanja neovisnih institucija, navedena je kao primjer da proces nije jednostavan. Koalicijska vlada Donalda Tuska pokušava obnoviti neovisnost pravosuđa i pluralizam medija, ali suočava se s otporom predsjednika Andrzeja Dude, koji je blizak prethodnoj vladajućoj stranci, kao i s izazovima u reformiranju kompromitiranih institucija.

"Poljska pokazuje da je obnova neovisnosti institucija iznimno složen i osjetljiv proces", navodi se u izvješću. U Mađarskoj, koju se već dugo klasificira kao izbornu autokraciju, istraživači su 2024. godine primijetili značajno nazadovanje u vladavini prava. Pritisak na nevladine organizacije i medije pojačao se nakon osnivanja Ureda za zaštitu suverenosti, koji ima široke ovlasti za istragu građana aktivnih u javnom životu.

Organizacija Liberties pozvala je Europsku komisiju da pojača nadzor nad vladavinom prava povezivanjem tog procesa s isplatama EU fondova, kao i ubrzavanjem pravnih postupaka protiv država koje krše pravila vladavine prava.