U MREŽI Prvog na HRT-u govorili su pomoćnica ravnatelja HZJZ-a Marija Bubaš, načelnik Stožera istarske županije Dino Kozlevac, predsjednik atletskog saveza Ivan Veštić i ugostitelj Dražen Biljan.

Teme su bile popuštanje mjera i epidemiološka situacija.

U uvodnom dijelu emisije Bubaš je rekla da nam je epidemiološka situacija sve bolja, ali još nije sjajna. Smatra da kao što mjere treba postupno uvoditi, tako ih treba postupno i popuštati, a ne zna koje će biti prvo popuštanje jer o tome se još pomno promišlja.

Što se tiče mjera, rekla je da je teško udovoljiti svima, ali na prvom je mjestu javnozdravstveni interes. Dodala je da se što više trebaju očuvati ekonomske aktivnosti, obrazovanje, ali i javnozdravstveni interes očuvanja zdravstvenog sustava mora očuvati svoje kapacitete i pružiti zdravstvenu uslugu svima koji je trebaju onda kada je trebaju.

Na pitanje u kojem će se segmentu najprije ublažiti mjere, rekla je da je to teško izabrati. Smatra da će se set mjera uvesti, ali ne zna koji sektor će biti prvi.

Biljan smatra da sve sektore u ugostiteljstvu treba izjednačiti, ali "kava za van su mrvice za njihovo preživljavanje". Tražili su mogućnost dostave, ali to je manje od 3% prihoda, što im neće pomoći gotovo ni u čemu. Govorio je o posljedicama lockdowna, kaže da su ugostitelji na podu i nemaju nikoga da ih podigne i pomogne.

Najavljeno je da bi djeca mogla opet ići na treninge i da će se otvoriti teretane, Veštić je rekao da ove mjere ostavljaju dugoročne posljedice - sportski klubovi mjesecima gube djecu. Nakon prvog lockdowna trebalo je šest mjeseci da u njegovom klubu bude jednak broj članova i da se djeca vrate. Smatra da pojedine sportske klubove nije trebalo ni zatvarati - posebice one na otvorenom i gdje djeca nisu u kontaktu.

Mnogi klubovi žale se na nejednake tretmane. Veštić je rekao da su mjere bile selektivne, čak i lobističke.

Šef istarskog Stožera tražio da se otvore teretane i sportski klubovi

Kozlevac je tražio da se dopusti rad teretana i sportskih klubova, zadovoljan je najavom da će se to ostvariti, ali kaže kako su oprezni i prate epidemiološku situaciju. Rekao je da u Istarskoj županiji već pet tjedana pada broj oboljelih i mogu početi s popuštanjem mjera. Procijenili su, dodaje, da sportske centre i pojedinačne sportove mogu dopustiti. Očekuje da struka nađe rješenje i da će od 1. veljače ta mjera biti donesena.

Maturanti u Istarskoj županiji prate nastavu online, u tome su se konzultirali s mjerodavnim službama i ta odluka je na snazi do kraja siječnja. Procjenjuju situaciju i preksutra će odlučiti kako dalje. Dobru epidemiološku situaciju ne žele ugroziti i smatra da se mjere moraju postupno popuštati.

Ugostitelj: Razmišljamo o skupnom otvaranju

Na pitanje koliko dugo kafići mogu izdržati Biljan kaže da su oni gotovi i da žele što prije početi raditi. Po službenim podacima, 1098 kafića je zatvoreno od početka pandemije. Čeka ih, rekao je, dugotrajan povratak gostiju. Skeptični su i smatraju da će proći mnogo vremena da se vrate. Sve ugostitelje treba, rekao je Biljan, otvoriti u isto vrijeme, nije ih dobro dijeliti.

"Nismo otok unutar Europe, moramo pratiti situaciju u okruženju", rekla je Bubaš. Dodala je da treba gledati i iskustva drugih zemalja.

"Sport je nastradao više no što mislite", rekao je Veštić. Upozorio je na nelogičnosti što se tiče mjera koje su na snazi.

U Italiji već danima traju prosvjedi ugostitelja pod sloganom "Otvorit ću". Biljan kaže da su i oni vrlo blizu toga jer su spremni za rad.

"Maksimalno smo poštivali mjere dogovorene sa Stožerom. Smatram da je velika većina ugostiteljskih objekata sigurno mjesto za goste. Tu smo da maksimalno poštujemo mjere, u dogovoru sa Stožerom. Spremni smo početi raditi čim prije, ljudi su na izmaku snaga, računi su prazni, svakim danom se zatvaraju lokali i mi razmišljamo i o mogućnosti izlaska na ulicu ili o skupnom otvaranju u istom danu", rekao je Biljan.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.