Foto: Index

AKTUALNI pokazatelji poslovanja ugostiteljskog sektora tijekom prvog tromjesečja pokazuju kako je uvođenje povišene stope PDV-a u ugostiteljstvu izazvalo porazno loše efekte. Danas se za golu egzistenciju bori velik broj ugostiteljskih objekata, a prema najavama, ovaj negativan efekt će se uvelike odraziti i na konačan rezultat nadolazeće turističke sezone kao i na ukupnu turističku ponudu Hrvatske u budućnosti.

Gotovo svi ugostitelji ističu kako su mjere povećanja stope PDV-a na 25% povećale rashode u odnosu na prihode.

Na ovakav su scenarij ugostitelji upozoravali tijekom perioda izglasavanja Zakona krajem prošle godine. Manjak razumijevanja od strane nadležnih institucija dovodi u pitanje ukupni rezultat u kontekstu realizacije nadolazeće turističke sezone. Struka upozorava kako će zbog rasta cijena, odljeva stručne radne snage, ali i neminovnog smanjenja kvalitete ponude, ispaštati turistički proizvod o čijem financijskom ostvarenju država uvelike ovisi.

"Posljedice su razorne"

Takav razvoj situacije je alarmantan budući da se zbog manjeg prihoda u državni proračun kroz namete ugostiteljima smanjuje mogućnost značajnih priljeva u godinama koje dolaze. Neminovno je kako će, kako velik broj ugostitelja diljem Hrvatske ističe, značajan pad prihoda integrirati zatvaranje velikog broja objekata, smanjenje kvalitete ponude, a posljedično i smanjenu gastronomsku ponudu turističke destinacije.

"Posljedice povećane stope PDV-a u ugostiteljstvu su doista razorne", navodi Vedran Jakominić, čelnik koordinacije ugostitelja Primorsko-goranske županije. Kazao nam je kako se negativne posljedice ne mjere samo u prometima, opterećenjima i poslovnim rezultatima, nego i mnogo šire. Prema analizi, Jakominić ističe kako su tri kritične posljedice nagle promjene poslovnih uvjeta na tržištu.

Prvi od njih je pad poslovnih prihoda.

Kako bi se namirilo novo porezno opterećenje, bilo je potrebno promijeniti i izlazne cijene ugostiteljskih usluga, što je dovelo i do promjene prodanih količina. Kod ugostitelja koji su promjenom cijene zadržali postojeće promete, dobit ugostiteljskih objekata je doslovno prepolovljena. Takav slučaj bilježi manje od 30 posto ugostiteljskih objekata. Kod ostalih ugostitelja ustanovljen je prosječni pad prometa za 10 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, a dobit im je pala za 85 posto.

Pale vrijednosti ugostiteljskih objekata

"Porezna uprava je povećanom aktivnosti nesvjesno valorizirala ovakve podatke, te je isključena mogućnost da se radi o namjernom skrivanju prometa, budući da su promatrani objekti već bili pod nadzorom fiskalizacije u 2017. godini", kaže Jakominić.

Druga posljedica koju je uzrokovao povišeni PDV je pad vrijednosti objekta.

Ogroman broj vlasnika ugostiteljskih objekata, njih čak 50 posto samo u PGŽ je odlučilo oglasiti prodaju svojih objekata, čime je posljedično, usporedo sa značajnim padom poslovnih rezultata u potpunosti obezvrijeđena vrijednost ugostiteljskih objekata. Objekti čija se tržišna vrijednost prije samo nekoliko mjeseci mogla i matematički izmjeriti, više uopće ne mogu pronaći kupce i defacto su postali bezvrijedni.

Čak i objekti na primarnim lokacijama prodajom u najboljem slučaju mogu računati na povrat do 50 posto ulazne investicije, odnosno vlasniku samo djelomično ublažiti štetu. Time se u potpunosti, tvrde ugostitelji, narušila ravnoteža na tržištu i izostala je ikakva zaštita investicije malih poduzetnika, koji su u posao ušli s vlastitim ili posuđenim kapitalom.
Provedbom mjera porezne reforme kažnjeni su, tvrde, za svoju poduzetničku aktivnost.

"Ne možemo više ulagati"

I treća posljedica, je navode ugostitelji, blokada kreditnog plasmana.

Kao posljedica navedenog pada vrijednosti objekata, investicijske mogućnosti su u potpunosti uklonjene.

"Već skoro odobreni krediti poslovnih banaka su zaustavljeni u realizaciji, a do novih kredita je zbog dramatičnog pada poslovnog rezultata u ugostiteljstvu u potpunosti nemoguće doći. Ovdje ne govorimo o porastu cijene kredita, nego o potpunoj blokadi dostupnosti", ističe Jakominić.

Dodaje kako njega i sve kolege ugostitelje smetaju javne osude prema kojima ih se etiketira kao sektor koji uživa u blagodatima i ležerno živi.

Gotovo svi ističu kako su takvi nepravedni zaključci posljedica krive slike koja je godinama stvarana o njima. Tvrde kako su u posljednjih desetak godina minimalno dizali cijene. S druge strane, nameti su im, tvrde, rapidno rasli. Kao i nabavne cijene artikala. Neke čak i do sto posto.

"Dizali su nam namete, a mi smo ostavljali iste cijene"

Tvrde kako su godinama smanjivali vlastite prihode prilagođavanjem cijena platežnoj moći domaćih građana i konkurentnosti naše zemlje na turističkoj karti. Na žalost, porazna je kažu, činjenica kako je Hrvatska danas jedna od destinacija s najpovoljnijim cijenama, a najvećim nametima u ugostiteljstvu.

"Hrvatska je trenutno na uvjerljivo posljednjem mjestu prema Svjetskom ekonomskom forumu prema nametima u ugostiteljstvu. Uz takvu konstelaciju i odnos države prema jednoj od strateških grana ekonomije, jasno je da je pitanje trenutka kada će se sektor početi urušavati. Posljedično s njim i turistička ponuda. Ne treba posebno isticati kako će takav scenarij imati pogubne posljedice za punjenje državnog proračuna.

Svega četiri mjeseca poslovanja pokazala su sve štetnosti porezne reforme", kažu ugostitelji, ističući kako u stvarnosti nije riječ o poreznoj reformi već ishitrenim mjerama kojima su pogrešno procijenjeni konačni efekti.

Nadaju se da će Vlada priznati pogrešku i povući određene korake te korigirati mjere koje domaćoj ekonomiji ne donose ništa dobro.