POSLODAVCI koji imaju pad prometa od 60 posto u odnosu na lani mogli su zatražiti vladine mjere pomoći za čuvanje radnih mjesta. Za pokrivanje svih ostalih troškova poduzetnici su se okrenuli kreditiranjima.

No svi s tako velikim padom prometa za banke više nisu kreditno sposobni jer njihovo loše poslovanje u pandemijskoj godini ne garantira vraćanje zajmova. Tu spadaju ugostitelji, putničke agencije i prijevoznici.

Brojni problemi

Turističkim agencijama 2020. je bila katastrofalna. Kada je pandemija zarazila svijet, putovanja su se otkazivala, a novih nije bilo. Sada putnici traže svoj novac natrag.

"Europska unija nas pritišće sa zakonom da svim putnicima kojima smo izdali vaučer u travnju 2020. moramo vratiti novac", kaže za RTL Danas vlasnica turističke agencije Gabrijela Koščica.  

Ali novca nema jer se ni agencije ne mogu naplatiti od partnera. U isto vrijeme troškovi se gomilaju. Gabrijela je spas za rad svoje agencije pokušala osigurati kreditom u banci, no tamo ju je dočekalo iznenađenje.

"Banke su uglavnom svima dale isti odgovor, a to je da smo visokorizični. Turizam, ugostiteljstvo... mi više nismo na stupnju da imamo tako velike promete i oni su to znali", kaže Koščica. 

Slična iskustva ima sve veći broj poduzetnika. Pad prometa im je omogućio primanje vladinih mjera, ali ih je i učinio kreditno neprihvatljivima bankama.

"Kada bi banka vidjela da primaju mjere, da spadaju u ove najugroženije djelatnosti, to bi odmah bilo veliko NE za kredit", kaže glasnogovornica udruge Glas poduzetnika Maruša Stamać. 

Banke kažu - nije poslovno mudar potez dati zajam onome tko ne posluje dobro. Gospodarstvu su, tvrde, već pomogli odobravajući moratorije na kredite.

"U jednom trenutku je ukupna pomoć koju je gospodarstvo imalo u tom smislu likvidnosti iznosila gotovo 9 posto BDP-a Hrvatske. Glavninu mogućnosti održavanja likvidnosti dale su banke kroz moratorije", kaže za RTL Danas direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. 

No predsjednik vlade, koji se i sam voli hvaliti spašavanjem gospodarstva, očekuje od banaka još konkretniji angažman.

"Bez obzira na njihove oprezne i na neki način možemo reći i očekivane pristupe, očekujemo da i oni budu tu uz hrvatsko gospodarstvo, da ne budu to samo europska i javna sredstva", rekao je Plenković.