Javni sektor ostaje bez povišice? Prosjek rasta BDP-a u posljednja dva kvartala 1,99948 posto
Foto: Hina
PROSJEK rasta BDP-a u posljednja dva kvartala iznosio je 1,99948 posto, potvrdili su danas iz Državnog zavoda za statistiku, što je ispod potrebnih 2 posto rasta kojim bi se aktivirao sporazum Vlade i sindikata o povećanju plaće.
"Aritmetička sredina posljednje dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za posljednja dva tromjesečja iznosi: 1,99948 posto. Stopa rasta u drugom tromjesečju iznosi 1,15880 posto, a u trećem 2,84015 posto", potvrdili su iz DZS-a za Index.
Prema sporazumu potpisanom 2009. godine, osnovica plaće bit će povećana za 6 posto, nakon što dva uzastopna tromjesečja BDP bude prosječno rastao za 2 posto, što bi za ionako preopterećeni proračun značilo trošak od oko 1,8 milijardi kuna. Osnovica koja trenutno iznosi 5108 kuna trebala je biti povećana na 5415 kuna.
Iz Sporazuma sa sindikatima nejasno je može li se ovaj navedeni prosjek tumačiti kao 2 posto, jer nije definirao na koliko decimala se računa prosjek.
"U trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.", glasi treća točka sporazuma.
Sporazum za bankrot
Iako se iznos povećanja sindikatima čini kao zanemariv na ukupni iznos državnog proračuna, država je kroz proračunske manjkove proteklih godina natukla gotovo 300 milijardi kuna duga. Samo za vrijeme posljednje vlade javni dug je porastao za 70 milijardi.
Da se zaduživanje ne planira zaustaviti pokazuju i planovi za sljedeću godinu kada država planira minus od dodatnih 12 milijardi.
Ako se sindikati ipak uspiju izboriti za povećanje plaća , tih 1,8 milijardi kuna bit će dodatni teret za buduću Vladu, kojoj je sljedeća godina posljednja prilika da pokaže obiljnost i racionalizira javne troškove.
Prema nedavno objavljenim podacima, potrebe za financiranjem države u 2016. iznosit će oko 58,6 milijardi kuna, od toga 46,5 odlazi na refinanciranje postojećih obveza a ostatak od preko 12 milijardi na manjak u proračunu.
Šef Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović izjavio je da banke više nisu spremne financirati beskonačnu državnu potrošnju te uputio Vladu da se zadužuje u inozemstvu. Također, Hrvatskoj prijeti smanjenje rejtinga, što će dodatno povisiti cijenu zaduživanja, a za kamate već plaćamo milijardu kuna mjesečno.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati