AKO JE SUDITI po vijestima koje stižu posljednjih dana, Ukrajina proživljava svoje najteže dane od početka totalne ruske invazije krajem veljače 2022. godine. Ruske snage već tjednima dramatično intenziviraju ne samo zračne udare na kritičnu infrastrukturu nego i silovito napreduju na ključnoj bojišnici na istoku zemlje.

Rusi napreduju najbrže od početka rata

Uz to, ruska vojska ojačana sjevernokorejskim postrojbama polako potiskuje elitne ukrajinske brigade iz ruske regije Kursk, u koju su Ukrajinci upali krajem kolovoza te osvojili više od 100 naselja. Prema posljednjim procjenama, Rusi su potisnuli ukrajinsku vojsku s oko 40% teritorija koji su ukrajinske snage osvojile od kolovoza u Kursku.

No vjerojatno najveći problem predstavlja rusko nezaustavljivo napredovanje u Kursku. Prema procjenama zapadnih analitičara, Rusi nisu napredovali tom brzinom na bojišnici od početka rata.

>> Analitičari: Rusija napreduje najbržim tempom od početka rata, oborili su rekord

Uz to, ruske snage su noćas izvele dosad najveći napad dronovima na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu. Lansirali su, tvrde Ukrajinci, 188 bespilotnih letjelica, od kojih je nezanemariv broj pogodio svoje mete te uzrokovao velike probleme u opskrbi strujom.

U međuvremenu se pojavio i ozbiljan problem s minobacačkim granatama ukrajinske proizvodnje, koje masovno otkazuju na bojišnici. Ukrajinsko ministarstvo obrane zbog toga je pokrenulo istragu. Radi se o itekako važnom oružju jer ukrajinske snage upravo minobacačima nerijetko zaustavljaju napade ruskog pješaštva.

>> Ukrajincima masovno otkazuju minobacačke granate na bojišnici. Pokrenuta istraga

Trump stiže u Bijelu kuću, Ukrajinci se spremaju za najgore

Većina zapadnih analitičara slaže se u ocjeni da dramatična eskalacija rata ima veze s promjenom vlasti u Americi. Naime, vjeruje se da ruski predsjednik Putin želi istjerati Ukrajince iz Kurska i zauzeti što više teritorija uoči ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Tako bi bio u najboljoj mogućoj poziciji za pregovore na koje će, vjeruje se, Trump pokušati nagovoriti i Ukrajinu i Rusiju.

No, s obzirom na Trumpovu nepredvidljivost, ukrajinska vojska sprema se za najgore, rekao je za Al Jazeeru general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga.

Trump je obećao okončati rusko-ukrajinski rat za 24 sata, ne objasnivši detalje, te je indirektno zaprijetio obustavom vojne pomoći Kijevu ako ne započne mirovne pregovore s Moskvom.

"Spremamo se za najgori mogući scenarij"

"Spremamo se za najgori mogući scenarij, kada Trump zaustavi sve isporuke", rekao je Romanenko. Trumpov "mirovni plan" i dalje je nejasan, ali promatrači smatraju da najvjerojatnije uključuje ustupanje nekih ili svih područja pod ruskom okupacijom - gotovo 19 posto teritorija Ukrajine - u zamjenu za mirovni sporazum ili zamrzavanje bojišnice.

Trump je također rekao da će Kijevu poslati napredno oružje ako Moskva ne pristane na mirovne pregovore. Ali od njega je teško očekivati nešto konkretno, ističe Romanenko: "Očekivanja postoje, ali to je kao da pričate s vjetrom."

Njegove riječi ponovio je i suradnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je razgovarao s Al Jazeerom pod uvjetom anonimnosti: "Za razliku od drugih predsjednika, Trump može promijeniti svoje odluke ovisno o tome na koju nogu ujutro ustane."

"Pristupili smo njegovim suradnicima s planom koji bi mogao koristiti nama i Zapadu i njemu se to svidjelo", rekao je ukrajinski dužnosnik, govoreći o prijedlogu koji je Zelenski predstavio Trumpu tijekom njihova sastanka u New Yorku u rujnu.

Plan predviđa zamjenu dijela američkih trupa stacioniranih u Europi ukrajinskim i podjelu ukrajinskih resursa sa zapadnim partnerima.

Sve više Ukrajinaca želi mirovni sporazum, sve manje ih želi borbu do kraja

U međuvremenu se ukrajinska javnost polako okreće prema mirovnom sporazumu s Rusijom. Prema anketi Gallupa objavljenoj 19. studenoga, 52 posto Ukrajinaca željelo bi da rat završi "što je prije moguće", čak i ako to znači teritorijalne ustupke.

Samo 38 posto ispitanika želi da se Kijev "bori do pobjede", što je dramatičan pad u usporedbi sa 73 posto iz 2022. godine.

"Sada želimo mir, a ne pobjedu", rekla je Valentina Krasovec, 68-godišnja stanovnica Kijeva čiji je nećak poginuo na frontu u rujnu 2023. godine: "Ne želim izgubiti više nikoga iz obitelji. Prestara sam da bih se svake noći budila uz sirene zračne uzbune."

Drugi savjetnik Zelenskog tvrdi da je ključna riječ u odnosima s Trumpom - "profit". Trump možda neće poništiti dopuštenje sadašnjeg predsjednika Joea Bidena za korištenje američkih projektila za napade unutar Rusije ako od toga može profitirati", rekao je Mihailo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika Volodimira Zelenskog.

"To može biti reputacijski profit, politički profit ili ekonomski profit. To čak može biti profit postignut ponižavanjem Putina. Svaki profit će mu odgovarati", rekao je Podoljak nedavno ukrajinskoj novinskoj agenciji Interfax.

Strah u ukrajinskoj vladi

Ali zasad ukrajinska vlada strahuje i nije sigurna što učiniti kada se Trump vrati u Bijelu kuću u siječnju, rekao je kijevski analitičar.

"Nema novih strategija, svi žele promijeniti stvari u hodu", rekao je Aleksej Kušč za Al Jazeeru. Dodao je da će ključni trenutak biti kada Trump imenuje novog američkog veleposlanika u Kijevu i posebnog izaslanika za rusko-ukrajinski rat.

Richard Grenell, koji je 2020. bio Trumpov šef obavještajne službe i koji se protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, spominje se kao mogući kandidat.

Još jedna ključna figura u budućnosti Ukrajine je republikanski senator Marco Rubio, kojeg Trump želi za budućeg šefa diplomacije. Rubio je dosad više preferirao razgovore s Moskvom nego povećanje vojne pomoći Ukrajini. Bio je jedan od 15 republikanskih zastupnika koji su u travnju glasali protiv pružanja vojne pomoći Kijevu u iznosu od 61 milijarde dolara.

"Postoje znakovi da je Zelenski odustao od glavnog zahtjeva"

Republikanci su mjesecima odugovlačili s donošenjem zakona, a odgoda je uvelike pridonijela ruskim vojnim dobicima u istočnoj Ukrajini.

Trump je Rubiovu kandidaturu najavio 13. studenog, a u roku od nekoliko sati ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha rekao je da se raduje "približavanju mira kroz jačanje Ukrajine". Ponovio je frazu koju je Zelenski upotrijebio kada je 5. studenog čestitao Trumpu na izboru.

Nikolaj Mitrohin, istraživač na Sveučilištu u Bremenu, rekao je da su zaključci o utjecaju pojedinih članova Trumpova tima čisto spekulativni, ali i da postoje znakovi da je Zelenski odustao od svog glavnog zahtjeva o oslobađanju svih okupiranih područja, uključujući poluotok Krim koji je Moskva anektirala 2014.

Dva važna faktora

Kijev je prije izbora Trumpa inzistirao da neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije. Tu je i "Putinov faktor", rekao je Mitrohin, objasnivši da bi ponašanje ruskog vođe moglo biti u suprotnosti s očekivanjima Trumpovih suradnika i izazvati uznemirenost, prije nego što dođu u sukob sa Zelenskim i zapadnim pristašama Ukrajine.

Drugi čimbenik može biti Trumpov stav o ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, koja je povezana s moskovskom patrijaršijom. I dalje je to dominantna vjerska organizacija u Ukrajini i kontrolira tisuće župa unatoč rastućem pritisku vlasti.

Vatikan, neke europske nacije i Trumpovi pristaše kritizirali su pritisak Zelenskog na crkvu navodeći zabrinutost za vjerske slobode. Zelenski će možda morati ublažiti pritisak zbog kompromisa sa stvarnošću i izgradnje šire koalicije za potporu Ukrajini, smatra Mitrohin.