UKRAJINA je potiho razvila i potom na bojištu koristila vođenu topničku raketu većeg dometa i teže bojeve glave od navođenih višestrukih raketnih sustava (GMLRS) koje šalju SAD i saveznici, javlja The War Zone. Vilha-M je modificirana 7.6 metara duga raketa iz sovjetskog sustava za višestruko lansiranje (MLRS) BM-30 Smerč (Tornado).

Vilha-M ima domet od 110 km i bojevu glavu od 300 mm i više od 200 kg te može gađati ciljeve velikom preciznošću, za The War Zone govori Ivan Vinnik, prvi zamjenik čelnika Nacionalne udruge ukrajinske obrambene industrije.

Za usporedbu, GMLRS streljivo - ispaljeno iz topničkih raketnih sustava visoke pokretljivosti M142 ili HIMARS i višecijevnog raketnog sustava M270 (MLRS) isporučenih Ukrajini - ima domet do oko 80 km i 227 mm te bojevu glavu nešto lakšu od 100 kg.

"Da, Vilha je korištena u borbi", rekao je Vinnik u utorak tijekom američko-ukrajinske sigurnosne konferencije održane u National Press Clubu u Washingtonu. Nije mogao otkriti točnu lokaciju gdje su korištene rakete Vilha-M.

Puno nepoznanica

U razgovorima koji su uslijedili u srijedu Vinnik je za The War Zone rekao da je program modifikacije Vilhe započeo 2018. i da je dosad proizvedeno oko 100 komada. Prvi put su korišteni u borbi u svibnju 2022. godine.

Njihova je preciznost, rekao je Vinnik, pojačana takozvanim "plinskim kormilima" - mnoštvom malih rupa koje ispuštaju pogonsko gorivo - koje se koriste za usmjeravanje projektila na metu GPS-om. Dok se za Vilkha-M kaže da je prilično točna i precizna raketa, zasad nije poznato koliko je precizna.

Pitanja o korištenju Vilhe pojavila su se prošlog tjedna nakon što je okupirani lučki grad Mariupolj na Azovskom moru - udaljen nekih 80 kilometara od najbližih ukrajinskih jedinica u to vrijeme - pogođen u uzastopnim noćnim napadima.

Moguće je da je GMLRS korišten u tim napadima i nije nezamislivo pomisliti da se radilo o Vilha-M raketi, ali Vinnik nije htio otkriti tu informaciju. Iako je dosad proizveden samo manji broj, Vilha-M omogućava Ukrajini da dopre 36 posto dalje s dvostruko većom nosivošću od GMLRS-a.

Vinnik je rekao kako postoje planovi da se Vilha-M modificira kako bi se povećao domet na 150 km. Vinnik je odbio točno navesti kada bi varijante većeg dometa mogle biti spremne ili koliko će ih biti proizvedeno.

"Nadamo se da će biti spremne baš na vrijeme za protuofenzivu na jugu prema Azovskom moru", rekao je Vinnik za The War Zone, dodavši kako modificirane varijante neće biti testirane prije nego što se počnu koristiti u borbi: "Testovi će biti na bojnom polju."

Velik domet i snažan projektil

Vilha-M s povećanim dometom imala bi približno isti domet kao Ground Launched Small Diameter Bomb (GLSDB), koju je Pentagon nedavno odobrio za slanje u Ukrajinu, ali s puno većom bojevom glavom i puno većim kinetičkim udarom. Ovo oružje bilo bi posebno korisno protiv ciljeva kao što su mostovi, velike građevine i teške utvrde koje nisu prikladne ni za GLSDB ni za GMLRS.

Ali čak i s dometom od 150 kilometara nova varijanta Vilhe i dalje bi imala manje od polovice dometa balističkih projektila kratkog dometa Army Tactical Missile System (ATACMS) proizvedenih u SAD-u, koji mogu pogoditi ciljeve udaljene oko 350 kilometara. No, dosad je SAD odbijao poslati ih Ukrajini.

"Ovo ipak nije loše. Daleko je bolje nego što imamo sada", rekao je Vinnik u utorak na američko-ukrajinskoj konferenciji o modificiranoj Vilhi.
Teško je utvrditi koliko je Ukrajina aktivna kada je riječ o razvoju i korištenju vlastitog preciznog oružja većeg dometa. Nagađalo se da su Ukrajinci, na primjer, oživjeli svoj nekad prilično zreo domaći program balističkih raketa.

Bez obzira na to, Vilha-M je rijedak dokaz da je Ukrajina vrlo sposobna i da, unatoč stalnim napadima, aktivno radi na uvođenju vlastitog teškog dalekometnog oružja u borbu, makar u ograničenom broju, piše The War Zone.