U 80. godini preminuo je Miroslav Lilić, dugogodišnji urednik na Televiziji Zagreb i HTV-u, javlja Večernji list.

Miroslav Lilić rođen je 8. travnja 1944. godine u Siveriću. Diplomirao je jugoslavensku i komparativnu književnost. Tijekom svoje dugogodišnje karijere radio je novinar, direktor programa TV Zagreb i HRT-a, urednika TV Dnevnik, glavni urednik Nove TV, ali i predsjednik uprave diskografske kuće Croatia Records.

Objavio da je umro Tito

Lilić je ostao upamćen jer je prvi objavio vijest da je umro Josip Broz Tito. U svojoj autobiografiji Lilić je opisao što se odvijalo u studiju dok je čitao vijest o smrti Tita. 

"S režiserom i urednikom Nedjeljnog popodneva Sašom Zalepuginom dogovoreno je da kad mu se kaže da prekine emitiranje emisije, odreže sliku na dva prazna stolca koja su bila pripremljena u studiju… Došla je vijest i odmah smo prekinuli program. Stoje ta dva stolca. Uzeo sam Tanjugovu vijest bez prepisivanja i krenuo prema studiju.

- Gledam u kameru, pali se crveno svjetlo, čitam: 'Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije radničkoj klasi i narodima Jugoslavije: umro je drug Tito…'

Pročitao sam vijest, gledao još par sekundi u kameru i htio ustati sa stolca. No, na svoj užas shvatim da na sebi imam plave traperice koje sam zaboravio zamijeniti crnim hlačama!

Ostanem sjediti, režiser me drži u kadru i dodam što mi je prvo palo na pamet: 'Poštovani gledatelji, od ovog trenutka Jugoslavenska radiotelevizija započinje emitiranje izvanrednog programa'", napisao je Lilić.

Obavljao niz funkcija, zagovarao odvajanje vijesti od JRT-a

Od 1967. bio je zaposlen na TVZ-u kao novinar, reporter, urednik razmjene vijesti, urednik Vijesti i Kronike, urednik i voditelj središnjega večernjeg TV dnevnika. Urednik Dnevnoga programa te odgovorni urednik Informativno-političkoga programa.

Pod njegovim uredništvom od sredine 1970-ih dnevnici TVZ-a postaju zanimljiviji i životniji, manje formalni te modernije uređivani i vođeni, te je u konkurenciji TV dnevnika JRT-a dvaput osvojio nagradu za najbolje uređen i vođen dnevnik, objavio je u detaljnoj biografiji HRT.

Bio je glavni urednik programa TVZ-a od 1986, potom direktor programa. U tom razdoblju TVZ preuzima vodeću poziciju u JRT-u i jača suradnju s Eurovizijom. Bio je šef JRT poola Olimpijskih igara u Seulu 1988.

U vrijeme jačanja velikosrpskoga nacionalizma i u TV programima Lilić je jedan od inicijatora izlaska TVZ-a iz zajedničkoga nedjeljnog Dnevnika 1989., potom i iz cijeloga informativno-dokumentarnog programa JRT-a.

U neovisnoj Hrvatskoj Lilić je bio glavni urednik HTV-a.

Sudjelovao u pokretanju Programa za slobodu

U Domovinskom ratu osmislio je i sa suradnicima pokrenuo 24-satni Program za slobodu, jedan od najzahtjevnijih projekata u povijesti TVZ-a, te inicirao suradnju s autorima i izvođačima antiratnih glazbenih spotova (Stop the War T. Ivčića te Moja domovina Z. Tutića i R. Dujmića).

Lilić je bio savjetnik glavnoga ravnatelja HRT-a za program 1992., od 1994., predsjednik uprave diskografske kuće Croatia records, član uprave Jadran filma, a 2000. osnivač te direktor i glavni urednik programa prve privatne televizije s nacionalnom koncesijom Nove TV.

Na HRT se vraća 2005. kao savjetnik glavnoga ravnatelja za program. Autobiografiju Bez reprize objavio je 2011. Među gledateljima zapamćen i po priopćenju o smrti predsjednika Jugoslavije J. Broza Tita. 

Dobitnik je Zlatnoga pera HND-a 1976. i 1984. te nagrade HRT-a Ivan Šibl za životno djelo 2007., nositelj je Spomenice Domovinskoga rata i odlikovan Redom hrvatskoga pletera.