CIJENE hrane snažno su porasle u studenome, približivši se najvišoj razini u šest godina, potaknute "nevjerojatnim" poskupljenjem biljnih ulja, izvijestila je danas agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO indeks, koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u studenome u prosjeku 105 bodova, što je njegova najveća vrijednost od prosinca 2014. U usporedbi s listopadom porastao je 3.9 posto, najsnažnije od srpnja 2012. godine, napominju u agenciji UN-a.

Najviše su porasle cijene biljnih ulja

Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskočile cijene biljnih ulja, "nevjerojatnih" 14.5 posto u odnosu na listopad, predvođene poskupljenjem palminog ulja zbog naglog pada globalnih zaliha.  

Indeks cijena žitarica porastao je znatno skromnijih 2.5 posto u odnosu na listopad, odražavajući više izvozne cijene pšenice zbog "smanjenih procjena žetve" u Argentini. Poskupio je i kukuruz, djelomično pod utjecajem sniženih prognoza uroda u SAD-u i Ukrajini. U usporedbi s prošlogodišnjim studenim, cijene žitarica više su 20 posto.

Šećer je u prosjeku poskupio 3.3 posto u odnosu na listopad 

Šećer je u prosjeku poskupio 3.3 posto u odnosu na listopad pod utjecajem strahovanja od smanjene globalne proizvodnje u novoj poljoprivrednoj sezoni, s obzirom na loše vremenske prilike koje su prigušile procjene uroda šećerne repe i trske u EU, Rusiji i Tajlandu.

Indeks koji mjeri kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je u studenome 0.9 posto u odnosu na listopad, približivši se najvišoj razini u godinu i pol dana, poduprt poskupljenjem maslaca i sira te naglim rastom prodaje u Europi u sezoni niske proizvodnje.

Isti je postotni rast bilježio i indeks koji mjeri kretanja cijena mesa, odražavajući rast cijena govedine, ovčetine i svinjetine.

FAO je ponovo blago snizio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica

FAO je ponovo blago snizio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, s 2.75 na 2.742 milijarde tona, iako ona i dalje pokazuje najveći obujam proizvodnje otkada je agencija počela objavljivati podatke, veći za 1.3 posto u usporedbi s prošlogodišnjim. 

"Što se tiče predstojećeg razdoblja, trenutno se na sjevernoj hemisferi sije ozima pšenica za 2021. godinu i očekuje se veća zasijana površina u nekoliko velikih proizvođača zbog viših cijena", ističe FAO. Upozorava ipak da bi rijetke padaline u prethodnom razdoblju mogle ograničiti širenje površina zasijanih pšenicom i smanjiti prinose.

Svjetsku potražnju za žitaricama u sezoni 2020./2021. procjenjuje na 2.744 milijarde tona, što bi predstavljalo povećanje za 1.9 posto u odnosu na sezonu 2019./2020.

To bi značilo da bi do kraja sezone zalihe žitarica pale na 866.4 milijuna tona, a njihova razina iskazana udjelom u potrošnji na 30.7 posto, najnižu razinu u pet godina, ali još uvijek "relativno solidnu", napominju u FAO-u.

Obujam trgovine žitaricama u sezoni 2020./2021. trebao bi porasti 3.4 posto, na 454.6 milijuna tona, potaknut neočekivano snažnim američkim izvozom kukuruza i kontinuiranim snažnim uvozom Kine.