SMRTNOST od koronavirusa mogla bi biti povezana s pušenjem, upozoravaju stručnjaci za plućne bolesti. Analiza podataka o zaraženima koronavirusom sugerira da je i pušenje značajan faktor rizika za komplikacije od zaraze koronavirusom, uz dob, spol i kronične bolesti.

Naime, analiza prvih 8000 slučajeva koronavirusa koju su proveli istraživači iz Kine i SAD-a, objavljena na medicinsko-znanstvenom repozitoriju medRxiv, pokazuje da muškarci češće obolijevaju nego žene (u omjeru 55% prema 45%), kao i da imaju teže simptome poput teške upale pluća (u omjeru 61,5% prema 38,5%), koji onda češće dovode do smrti.

>>Potvrđen koronavirus u Hrvatskoj

Tako je stopa smrtnosti muškaraca prema ovoj analizi 4,45%, dok je smrtnost žena samo 1,25%. Stariji muškarci posebno su ugroženi, sa smrtnošću iznad 10% za muškarce starije od 60 godina. 

U Kini pola muškaraca pušači, dok žene skoro uopće ne puše

A jedan od uzroka takvog nesrazmjera mogao bi biti upravo taj što je golema većina zaraženih i umrlih iz Kine, a dobar dio kineskih muškaraca su teški pušači, piše britanski Telegraph.

Iako razlozi za veću ugroženost muškaraca nisu potpuno utvrđeni, isti je slučaj bio i u epidemijama teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS).

Neki istraživači vjeruju da je glavni razlog ono što Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naziva inherentnom biološkom prednosti žena. No, faktori vezani za životni stil, kao što je pušenje, također bi mogli biti uzrok. Štoviše, pušenje je bilo povezano s težim slučajevima zaraze i kod SARS-a i MERS-a.

To je još vjerojatnije kad uzmemo u obzir dramatičan nesrazmjer među muškim i ženskim pušačima u Kini: dok samo 2,7% žena u toj mnogoljudnoj zemlji puši, čak 52,1% muškaraca su pušači, prema najaktualnijim podacima WHO-a.

Hrvatska je 4. u EU i 11. na svijetu po postotku pušača

Usporedbe radi, u Hrvatskoj je 35,3% muškaraca i 27,1% žena pušača, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2015.

S prosječnom stopom pušača od 35%, Hrvatska je u samom vrhu u EU: četvrta, iza Grčke (37%), Bugarske i Francuske (po 36%), prema podacima iz 2017. sa stranice Statista. U Velikoj Britaniji pak puši 16,5% muškaraca i 13% žena. 

Ne stojimo puno bolje ni u svjetskim razmjerima: jedanaesti smo na svijetu po postotku pušača, iza Kiribatija, Naurua, Grčke, Srbije (41,6%), Jordana, Indonezije, Rusije, Libanona, Bosne i Hercegovine (38,3%) i Čilea, prema podacima WHO-a.

>>Najnovija analiza koronavirusa: Koliko umiru bolesni, stariji, djeca i žene

Pušači češće imaju oštećenje pluća i KOPD

Kako je objasnio Gisli Jenkins, profesor eksperimentalne medicine sa Sveučilišta u Nottinghamu, jedan od vodećih britanskih eksperata za respiratornu medicinu, poveznica između pušenja i koronavirusa, kao i drugih respiratornih infekcija, u tome je što brojni dugogodišnji pušači imaju oštećenje pluća, prvenstveno u obliku kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPD). 

Kronični bolesnici kao što su oni sa KOPD-om i drugim bolestima pluća, dijabetičari, oni s rakom te bolestima srca i hipertenzijom imaju posebno visoku smrtnost ako obole. 

Stoga bi bilo "zapanjujuće" da pušači nemaju veći rizik od novog koronavirusa nego nepušači, zaključuje prof. Jenkins.

"Kina ima ekstremno visoku stopu KOPD-a i ima visoku stopu teške upale pluća. Kod ovog konkretnog koronavirusa, 15% kineske populacije koja je zaražena ima teške respiratorne bolesti, a oko 2% je umrlo - u ostatku svijeta čini se da zaraza nije tako teška", dodaje prof. Jenkins.

Pušači dobivaju upalu pluća dvostruko češće od nepušača

I dr. Sanjay Agrawal, ravnatelj Savjetodavne grupe za duhan pri britanskom Kraljevskom koledžu liječnika, ističe kako pušači dvostruko češće dobivaju upalu pluća nego nepušači.

"Također češće dobivaju infekcije, a razlog je taj što pušenje utječe na vašu (imunološku) obranu tako da ste podložniji virusnim i bakterijskim infekcijama", objašnjava dr. Agrawal: "Ako prestanete pušiti danas, smanjit ćete rizik (od zaraze), a za dva do tri mjeseca osjetit ćete dobrobit (od prestanka pušenja)."

Iz toga se može zaključiti da će razmjeri zaraze, kao i stopa teških slučajeva zaraze i smrtnosti, biti niži u onim zemljama koje konzumiraju manje cigareta. Dakle, Hrvatska se mora pripremiti na relativno visoku stopu komplikacija i smrtnosti. 

Inače, stopa smrtnosti kod onih s bolestima krvožilnog sustava iznosi 10,5%. Kod onih s dijabetesom vjerojatnost smrtnog ishoda nakon zaraze koronavirusom iznosi 7,3%, a kod onih koji boluju od bolesti dišnog sustava 6,3%. Smrtnost kod pacijenata s visokim tlakom je 6,0%, kod onih koji imaju rak 5,6%, a za zdrave osobe 0,9%. 

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.