AKO JE VJEROVATI zastupnicima Mosta, uspjeli su skupiti dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma o covid-potvrdama i "stožerokraciji". To je prvi objavio član njihovog saborskog kluba Nino Raspudić.

>> Mostovci objavili: Skupili smo sve potpise za referendum. Priča je završena

"Uspjeli smo skupiti potrebne potpise", rekao je Raspudić.

"Priča je završena, ali znajući povijest krađe referenduma u Hrvatskoj, apeliramo na naše volontere da čuvaju potpisne liste. U srijedu ćemo objaviti potpuni broj", dodao je, a na opasku da treba računati da će biti i nevažećih potpisa, Raspudić je odgovorio: "To je faktor Lovre Kuščevića." Sami će, kaže, prekontrolirati popise i neće dopustiti da ih se tako lako odbaci.

HDZ sumnja da je Most skupio dovoljno potpisa

U međuvremenu je došla srijeda, a Most je objavio da konferenciju za medije odgađa za sutra. To otvara vrata nagađanjima o tome jesu li doista skupili dovoljno potpisa (potrebno je najmanje 370 tisuća potpisa, odnosno 10 posto glasača).

Jedan od onih koji sumnjaju u to je i HDZ-ov ministar rada Josip Aladrović.

>> Aladrović: Nemam baš razloga vjerovati zastupnicima Mosta da su skupili dosta potpisa

Na tvrdnje mostovaca da su prikupili dovoljno potpisa za njihovu referendumsku inicijativu, Aladrović je rekao da nema razloga za neko preveliko povjerenje u ono što pričaju saborski zastupnici Mosta, no da se "zna kakva je referendumska procedura", poručivši "da pokažu potpise i upute ih u sabor."

"Tema po kojoj su uopće pokrenuli referendum toliko je iracionalna da ne mogu vjerovati da uopće razgovaramo o tome. Očito to njihovo dosadašnje sijanje straha, a kasnije možda i sijanje smrti kroz ovakve inicijative rezultira njihovim određenim postupcima", dodao je.

Milanović tvrdi da će Most biti pokraden

Dok vladajući izražavaju sumnju u prikupljeni broj potpisa, Most izražava bojazan da će biti pokraden. Tome se pridružio i predsjednik RH Zoran Milanović.

>> Milanović: Mostu će probati pokrasti referendum. Imaju posla s lopovima, helou

"Izgleda da su skupili potpise. Respektiram to. Vjerojatno će ih htjeti pokrasti. Inicijativu koju su pokrenuli podržavam", rekao je Milanović neki dan pa odgovorio na pitanje tko će ih to pokrasti.

"Vlast, tko drugi? Kako će ih pokrasti? Dok ih nitko ne gleda. Pa imaju posla s lopovima, helou", izjavio je.

Plenković o Mostovom referendumu: To je jedna perfidna i zla inicijativa

Njima je odgovorio predsjednik sabora Gordan Jandroković.

>> Jandroković odgovorio Milanoviću: Nije dobro kad se nekog unaprijed optužuje za krađu

"Ne bih volio da se stvara ozračje u kojem se pokušava nametnuti slika da je netko ukrao potpise. Neka organizatori dođu, neka pokažu koliko su potpisa skupili, bitno je da ovoga puta javnost bude što bolje uključena u taj proces, kako bi se otklonila svaka sumnja ima li ili ne dovoljan broj potpisa", naglasio je Jandroković u emisiji S Markova trga Hrvatskog radija.

Premijer Andrej Plenković nije bio tako pomirljiv.

"Vidjet ćemo koliko je potpisa, ja ih nisam vidio. Ali, budući da je riječ o ljudima koji su i sami u saboru rekli da su pogriješili, da su sve okrenuli protiv sebe... Sami su rekli da je to bezveze. To je njihova igra, igraju se ljudima. Oni su nagovorili neke volontere da stoje danima po cesti i skupljaju potpise. I da se to dogodi, neće se promijeniti ništa. Nećemo mi sad kao vlada u pandemiji koja traje dvije godine promijeniti način odlučivanja", rekao je Plenković i dodao da se ništa neće promijeniti i da se održi referendum i promijeni Ustav.

>> Plenković o referendumu: To je perfidna i zla inicijativa. Neće ništa promijeniti

Mostov referendum je postao glavna politička tema u državi

Most, naime, traži da se u članak 17. Ustava ubaci riječ "pandemija", što bi po njihovoj interpretaciji dovelo do toga da se o mjerama odlučuje u saboru dvotrećinskom većinom.

U svakom slučaju, jasno je da je Mostov referendum jedna od glavnih političkih tema u državi te da su se mostovci tako uspjeli nametnuti javnosti kao politički predvodnici značajnog dijela građana koji su protiv mjera. 

Ako je Most doista skupio dovoljno potpisa za referendum, to će biti njihova velika politička pobjeda. No, to je tek prvi korak u dugom procesu, koji lako može završiti i kao Pirova pobjeda za Most. Primjerice, moguće je da će Ministarstvo uprave utvrditi da ipak nema dovoljno važećih potpisa ili da Ustavni sud odluči da su pitanja neustavna i da se referendum ne može održati.

Pitanje je hoće li Most moći na tome kapitalizirati na izborima za tri godine. Birači su zaboravljivi, a možda i pandemija bude gotova, pa nikoga više neće biti briga za covid-potvrde.

Ustavni stručnjak Miloš: Nedostaju mnoga pravila koja su potrebna da se smanji mogućnost zloupotrebe

Kako bismo razjasnili što sada slijedi, ali i pozabavili se problemima hrvatske prakse koja se tiče raspisivanja referenduma, razgovarali smo s ustavnim stručnjakom s riječke Katedre za ustavno pravo Matijom Milošem, koji je doktorirao na temi referenduma.

"Prije svega, treba podsjetiti na to da je referendumski postupak u Hrvatskoj izrazito podnormiran", kaže na početku Miloš.

Što to znači?

"To znači da nedostaju mnoga pravila postupka koja bi bila potrebna da se smanji mogućnost zloupotrebe pojedinih njegovih faza. U pripremi je novi Zakon o referendumima, koji tek treba stupiti na snagu, ali za sada se primjenjuje trenutno važeći Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave. On je, blago rečeno, nezadovoljavajući", naglašava Miloš.

Ovo su ključni problemi važećeg Zakona o referendumu

Navodi i neke od brojnih problema: "Trenutnim Zakonom nije predviđeno točno postupanje s potpisnim listama. Propisano je da organizacijski odbor koji stoji iza referenduma treba prvo utvrditi je li prikupljeno dovoljno potpisa. Ako utvrdi da je tome tako, treba dostaviti liste predsjedniku hrvatskog sabora. Točni rokovi za inicijalnu provjeru koju trebaju izvesti organizatori nisu propisani, ali nisu propisani ni vremenski okvir, nadležna tijela, kriteriji ni način provjere koju trebaju provesti tijela javne vlasti. Ono što postoji jest rok u kojem Ustavni sud treba odlučiti o ispunjenju pretpostavki za raspisivanje referenduma i ustavnosti referendumskog pitanja, a to je 30 dana od kada takvu odluku od njega zatraži hrvatski sabor. Taj je rok predviđen Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu", objašnjava ovaj ustavni pravnik.

Pitamo ga je li moguće iz današnje perspektive odrediti kada bi se referendum mogao održati. Naravno, ako ima dovoljno potpisa.

"Imajući u vidu trenutnu neuređenost postupka provjere potpisa, jasno je da sada nije moguće definirati datum na koji će se eventualni referendum održati. Postoje države u kojima je postupak uređen tako da se taj datum može predvidjeti unaprijed, ali Hrvatska nije jedna od njih", kaže Miloš.

"Prostor zloupotrebe otvoren i organizatorima"

A što je s tezom o krađi potpisa?

"Budući da je postupak organiziranja građanske inicijative manjkav, jednostavno je postavljati teze o mogućim lopovlucima vlasti naspram potpisa. Osim što treba imati u vidu da je prostor zloupotrebe otvoren i organizatorima, jer postoje određena vrludanja u pogledu mjesta na kojima se potpise prikuplja i njihovog istinitog deklariranja u potpisnim knjigama, treba naglasiti i dva dodatna faktora", smatra Miloš.

Prostor zloupotrebe, nažalost, postoji, ali postoje i sredstva kojima se tu zloupotrebu može barem donekle staviti pod nadzor, ističe Miloš.

"Šteta je što se ove referendume nije moglo organizirati po novom zakonskom okviru, jer trenutni predstavlja svojevrsni pravni Divlji zapad. Upravo zbog toga bi barem nositelji državnih funkcija ipak trebali biti suzdržaniji u svojim predviđanjima zlodjela javne vlasti, jer legitimnost procesa je već načeta lošim uređenjem. U takvim uvjetima nema pretjeranog smisla drmusati zub koji je već toliko klimav da je zaista neophodno djelovanje sudionika postupka u dobroj vjeri i u interesu biračkog tijela, a ne dodatno potenciranje antagonizama. Takvo potenciranje svakako nije zalog stabilnosti vlasti niti mi je jasno kako će doprinijeti korektnosti procesa provjere potpisa", smatra ovaj ustavni stručnjak.

Što Most želi postići svojim referendumskim pitanjima?

Što se tiče samih pitanja, Most je rekao da se konzultirao s ustavnim stručnjacima o tome kako ih formulirati. 

Most prvim pitanjem traži da se u članak 17. stavak 1. Ustava RH uvrsti riječ "pandemija", čime će za ograničavanje prava i sloboda zajamčenih Ustavom biti nužna dvotrećinska većina u hrvatskom saboru, dakle puno širi konsenzus nego što je sada slučaj. Drugim pitanjem Most traži da se iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti izbaci Stožer civilne zaštite kao tijelo koje može odlučivati o mjerama koje ograničavaju prava i slobode.

"Dvama se pitanjima hoće postići isti cilj. Želi se obvezati hrvatski sabor da o ograničenjima temeljnih prava u pandemijskim uvjetima odlučuje dvotrećinskom većinom. Taj se projekt sastoji od dvije pravne promjene. Prva bi u dobro poznati članak 17. Ustava unijela pandemiju kao osnovu ograničenja ljudskih prava dvotrećinskom većinom. Druga obuhvaća zakonske izmjene od dva dijela. Prvi bi sabor obvezao da dvotrećinskom većinom odluči o mjerama koje je Stožer donio, osim odluke o obveznom testiranju i covid-potvrdama. Za njih je predloženim zakonskim izmjenama predviđeno trenutno ukidanje", objašnjava Miloš.

"Imam simpatije prema ideji da se ograničenja ljudskih prava moraju usvajati dvotrećinskom većinom, ako se ta ograničenja usvaja u izvanrednim uvjetima. U tome se slažem s drugim sveučilišnim nastavnicima ustavnog prava koji su zastupali to gledište. Svojedobno smo zbog toga bili podvrgnuti kritici nizom nebuloznih interpretacija, kao što je bila primjena kriterija iz međunarodnog prava na Ustav Republike Hrvatske, kao i baucima o tobožnjoj apsolutnoj vlasti predsjednika Republike, koja nikako ne bi mogla uslijediti. Mislim da je greška što se, osim prvotnih izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, i naknadne izmjene tog propisa nisu usvojile dvotrećinskom većinom i uz pozivanje na članak 17.", ističe Miloš.

"Logika iza inicijative je izraz pravne polupismenosti i nerazumijevanja ustavne vladavine"

S druge strane, Miloš smatra da se "predloženim izmjenama dodatno prostituira Ustav te da se prijeti pretvaranjem pandemijskih mjera u političko sajmište na kojem će od života pacijenata i zdravstvenog osoblja daleko važniji postati kratkoročni performansi pojedinih političkih opcija". 

"Logika koja stoji iza referendumske inicijative stoga nije samo izraz pravne polupismenosti već i temeljnog nerazumijevanja osnova ustavne vladavine", dodaje.

Ovaj ustavni pravnik upozorava da bi stvari mogle otići u pravcu kojim Most sigurno neće biti sretan.

"Prije svega, referendumsko pitanje koje se odnosi na izmjenu Ustava Republike Hrvatske za cilj ima unošenje termina 'pandemija' u članak 17. Očekivanje je da će se tako hrvatski sabor morati okrenuti tom članku, budući da je jasno da pandemija već postoji. Međutim, već je utvrđeno da hrvatski sabor ima ovlast izabrati između redovitog puta ograničenja temeljnih prava te izvanrednog, koji traži dvotrećinsku većinu. Samo postojanje riječi 'pandemija' u članku 17. ne dokida taj prostor odluke. Sabor još uvijek mora posegnuti za člankom 17. svojom odlukom. Da tome nije tako, drugo referendumsko pitanje ne bi predviđalo obvezu da sabor odluči o postojećim mjerama dvotrećinskom većinom", kaže.

Uloga sabora u cijeloj priči

Hrvatski se sabor referendumom ne može prisiliti na djelovanje, dodaje.

Pitali smo ga da pojasni tu tvrdnju.

"Tome je tako iz dva razloga. Prvi leži u diobi vlasti. Vlast uspostavljena Ustavom nije samo ograničena, već mora imati prostor za svoje djelovanje. Kao zakonodavac, hrvatski sabor mora imati ovlast određivati svoj dnevni red i vršiti svoje ovlasti sukladno djelovanju predstavnika koji ga sačinjavaju. Utoliko što se referendumom ograničava taj prostor djelovanja, a to se upravo i želi postići zakonodavnim referendumskim pitanjem, neustavno se narušava autonomija zakonodavca, stoga se takav ishod referendumom ne može postići. Drugo, sukladno praksi Ustavnog suda, referendumom se može izglasati pravna promjena, ali ne može se izglasati naređenje hrvatskom saboru ovijeno u propis. To bi značilo da se na mala vrata uvodi imperativan mandat, koji je nespojiv s Ustavom Republike Hrvatske", objašnjava Miloš.

"Narod je izvor vlasti, ali ne može arbitrarno preglasavati zakonodavca, vladu i sudove"

Napominje da treba zamijetiti da referendumska inicijativa polazi od toga da je "narod" najviša vlast u državi. 

"Ovo je razvidno iz toga što se očekuje da referendum može prisiliti sabor na djelovanje, ali i iz kampanje koju su organizatori priredili. Slogani poput 'vlast pripada narodu i samo narodu' te 'vratit ćemo vlast narodu', dodatno potvrđuju taj dojam. Problem je, naravno, u tome što Ustav Republike Hrvatske ne predviđa nikakvu najvišu vlast. Da to čini, poništio bi sam sebe. Ako imate najvišu i neprikosnovenu vlast, niti dioba vlasti niti jamstva ljudskih prava više nemaju nikakvog smisla. Zato je narod izvor vlasti, ali nije neka vrsta 'nadvlasti' koja može arbitrarno preglasavati zakonodavca, izvršnu vlast ni sudove, koji su po slovu i duhu Ustava zaduženi vlast vršiti", ističe Miloš.

Što će  ako referendum prođe? 

Zamislimo situaciju u kojoj se referendum s tim pitanjima održi i da većina izašlih glasa onako kako bi Most želio. Što bi se onda dogodilo, pitali smo Miloša.

"Hipotetski, kada bi referendum prošao, covid-potvrde bile bi ukinute, a o svakoj mjeri kojom se ograničava neko ljudsko pravo sabor bi bio prisiljen odlučivati dvotrećinskom većinom. Dakle, ne o zakonu kojim se uređuje uvođenje i promjena mjera, što su mnogi od nas izvorno zagovarali, već o mjerama neposredno", smatra Miloš.

"Svatko od nas treba procijeniti koliko bi to olakšalo racionalno planiranje mjera, njihovo usvajanje, promjenu i, posebno, stručan pristup njima. Ja ne gajim pretjeran optimizam", kaže ustavni stručnjak Miloš.

Miloš na kraju podsjeća da su pojedini klasični teoretičari već kritizirali parlamente baš zbog toga što nisu dovoljno kvalitetni u izradi propisa, i to u redovitim okolnostima. 

"To je nešto što treba imati u vidu, posebno u našim okolnostima koje baš i ne obilježava kvalitetan parlamentarizam, čak ni u redovnom stanju stvari", zaključuje Matija Miloš u razgovoru za Index.