NA SMRT meteorološkog velikana osvrnuo se i Zoran Vakula. U tekstu za HRT Vakula je Sijerkovića nazvao legendom.

Sijerković je preminuo u subotu, 8. prosinca.

Evo što je o njemu napisao Vakula:

"Meteo - legenda!

Ni šest mjeseci od dr. sc. Vesne Jurčec - prve meteorologinje HTV-a, u subotu, 8. prosinca 2018. godine napustio nas je i mr. sc. Milan Sijerković, od većine zvan i znan i kao Sijer.
Za mnoge i 'profesor'.

Šef.

Meteo - legenda!

Jedan od pionira 'televizijske meteorologije' koji je od 1968. godine bio redoviti gost u domovima mnogih, najprije pripremajući meteorološke priloge za TV Zagreb, zatim i HTV, sve do umirovljenja 6. listopada 2000. godine na HTV-u, za 9 dana i u DHMZ-u.

Pa ponovno od 12. listopada 2005. do 2. kolovoza 2018. u programu Nove TV.

Rodio se 5. studenoga 1935. u Baošićima u Boki kotorskoj u Crnoj Gori, kako je sam rekao u nekom od mnogobrojnih intervjua:
'...iz ribarske obitelji i htio ne htio, odmalena sam se susretao s vremenom, i dobrim i lošim. Tako sam se i naučio promatrati vrijeme, zahvaljujući najviše starim ribarima. U to vrijeme nije bilo stručnih prognoza, pogotovo ne onih za pomorce pa sam se, promatrajući predviđanja ribara, zainteresirao za meteorologiju i odlučio za taj studij.'

Diplomirao je 6. listopada 1961. godine na PMF-u u Zagrebu, potkraj lipnja 1962. položio stručni ispit, a od 1. rujna 1963. bio zaposlen u Klimatološkom sektoru tadašnjeg RHMZ-a, pa nakon manje od godine premješten u Odsjek za prognozu vremena i meteorološku zaštitu zračnog prostora, čiji je voditelj postao već 1. rujna 1964. I nije bio samo voditelj, nego kasnije i pomoćnik direktora. Magistrirao je na PMF-u u Zagrebu s temom 'Istraživanje lokalnih vjetrova u Hrvatskoj metodom mezoanalize'... Ostalo je mnogima znana povijest...

Osim rada na Radio Zagrebu od 1964. godine i već spominjanim televizijama, predavao je i kolegij 'Meteorološki praktikum' na zagrebačkome PMF-u, a i pisao mnogobrojne stručne, znanstvene i znanstveno-popularne članke, slikovnice, knjige, držao predavanja, promovirao znanost, posebice meteorologiju.

Dobio državnu nagradu

I za to čak 1991. godine dobio državnu nagradu 'Fran Tućan'.

Malo prije toga i Povelju za dugogodišnji uspješan i požrtvovan rad od RHMZ-a, još prije - i Zahvalnicu s plaketom za doprinos hidrometeorološkoj djelatnosti, a 2016. i Priznanje za životno djelo od Hrvatskog meteorološkog društva.

Njegove su slikovnice i dalje 'tražena roba':
Čudesan svijet oblaka,
Mala meteorološka početnica,
Priče iz meteorološke škrinjice i
Čarolija snježne pahulje

a i stručno-popularne knjige za odrasle nalaze mnogobrojne čitatelje:
Hrvatski vremenari,
Pučko vremenoslovlje,
Bura goropadnica,
Vrijeme i klima gora i planina,
Koprivnica – uzbudljiva vremenska pozornica,
Klima s okusom vina-meteorološko vrijeme i klima Požege,
Senj – sunce grije, bura vije,
Istarska meteorološka škrinjica,
Karlovac – vrijeme živahno, podneblje dražesno,
Slavonski meteorološki bećarac - crtice o meteorologiji Slavonskoga Broda,
Kad laste nisko lete...,
Hrvatski vremenoslovci,
Pazin – između jutarnje mrzline i podnevne vrućine,
Turopoljska meteorološka razglednica,
Kutjevačko vinorodno podneblje: vrijeme i klima Zlatne doline,
Vrijeme nemirno, klima rasklimana - meteorološke pripovijesti,
Novaljski štajuni – vjetrovi, bonace i ragani,
Mljet – suncem obasjan, vjetrom okupan.

Legenda živi

Na žalost, nije dočekao objavljivanje i svoje najnovije knjige - nadogradnje 'Bure goropadnice', koja će uskoro izaći iz tiska: 'O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera'. Ali ona, kao i mnogobrojni drugi tekstovi - čitat će se još godinama, desetljećima... Legenda živi...

I kao što piše u Knjizi Propovjednika - jednoj od knjiga Biblije i Staroga zavjeta:

'Sve ima svoje vrijeme. Svaka stvar ima svoje vrijeme pod nebom. Ima vrijeme kad se rađa, i vrijeme kad se umire... On čini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istražujućem duhu, ali da ne može čovjek djelo, što ga tvori Bog, dokučiti od početka do svršetka.'

ni Sijer, ni mi - njegovi nasljednici, unatoč silnim tehnološkim inovacijama - nismo dokučili sve tajne vremena i vremenske prognoze. A teško i da ćemo ikada u potpunosti...

Uostalom, nije li često govorio jednu od narodnih mudrosti koje je zabilježio:

'Najveća je pamet vrime znat'!?"