VICEGUVERNER HNB-a zove se Slavko Tešija.

Riječ je o malo poznatom i u javnosti malo viđenom službeniku koji prema imovinskoj kartici koju je upravo ažurirao mjesečno zarađuje 49.010 kuna neto. Bruto iznos iznosi 74.006 kuna mjesečno.

Zanimljivo, Tešija se u medijima spominjao u veljači 2019. godine i to kao najplaćeniji javni službenik u državi. Tada je primao 44.000 kuna.

To znači da mu je u tri godine plaća narasla za dodatnih 5000 kuna. Vrlo vjerojatno je i dalje najplaćeniji službenik.

Usporedbe radi, Plenkovićeva plaća iznosi 23.157 kuna. Milanović, pak, mjesečno zarađuje 26.674 kune. Okvirno, Tešija zarađuje kao predsjednik i premijer zajedno.

Tešija zarađuje više i od svog šefa Borisa Vujčića, koji je u ažuriranoj imovinskoj objavio da ima 48.502 kune mjesečne plaće.

Tko je Tešija?

Tešija se rijetko pojavljuje u javnosti.

Na stranici HNB-a navedena je njegova biografija. Viceguverner Tešija, opisuju njegovo radno mjesto, koordinira i rukovodi poslovima iz područja Ureda za koordinaciju poslova sukcesije i Ureda za reguliranje deviznog poslovanja.

"Slavko Tešija rođen je 23. veljače 1954. u Ludbregu. Diplomirao je 1981. na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu, a magistrirao 2006. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Organizacija i menadžment. Prvo radno iskustvo stječe u Privrednoj banci, a 1983. postaje zaposlenik Hrvatske narodne banke kao viši devizno-monetarni inspektor", navodi HNB.

Pa nastavlja:

"Dužnost direktora Direkcije za deviznu i kreditno-monetarnu inspekciju banaka preuzima 1994., a godinu dana kasnije postaje direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. U Hrvatsku narodnu banku Slavko Tešija vraća se 1996., a od 1998. do 2014. radi kao direktor Direkcije za platni promet s inozemstvom i međunarodne odnose s bankama.

Predstavnik Republike Hrvatske u Komisiji za bankarsku tehniku i praksu pri Međunarodnoj trgovačkoj komori (International Chamber of Commerce, ICC), Pariz, postaje 1999. te se na toj funkciji zadržava tri četverogodišnja mandata. Od 2014. radi u Sektoru podrške poslovanju HNB-a kao glavni savjetnik, a 2017. postaje ovlašteni predstavnik Republike Hrvatske za sukcesiju financijske imovine i obveze bivše SFRJ.

Koautor je većeg broja zakona iz područja gospodarstva, a za potrebe državnih institucija davao je, kao ovlašteni stalni sudski vještak za financije, bankarstvo te devizno i vanjskotrgovinsko poslovanje, stručna mišljenja kod sudskih i arbitražnih sporova.

Odlukom Hrvatskog sabora mr. sc. Slavko Tešija imenovan je viceguvernerom Hrvatske narodne banke 18. srpnja 2018."

Puno kredita

Tešijina imovinska kartica je prilično zanimljiva. Za početak, plaća u HNB-u mu je, kako ondje piše, jedini dohodak. Inače je i predsjednik Nadzornog odbora Humanitarne organizacije DORA, a taj posao obavlja volonterski.

Tešija ima jako puno kredita. Njih čak osam. Svih osam kredita podigao je u razdoblju između 2013. i 2021. godine.

Ono što odmah upada u oči je da su svi krediti podignuti s kamatnim stopama koje se danas smatraju prilično visokima. Većina kredita je po kamatnoj stopi od osam posto, jedan je po stopi od 9.70 posto, a jedan po kamatnoj stopi od čak 11 posto.

Zanimljivo je i primijetiti da nije riječ o naročito velikim kreditima. Nijedan Tešijin kredit ne prelazi 100.000 kuna. Većina su kunski krediti, a jedan je podignut u eurima. Krediti su, spomenimo i to, podignuti u nekoliko raznih banaka.

Sad ćemo navesti iznose kredita redom kako su navedeni u imovinskoj kartici.

Jedan je na 46.693 kune, drugi je od 51.097 kuna. Treći je u eurima i iznosi 8360 eura. Četvrti je 38.663 kune, peti je na 86.302 kune, šesti 59.238 kuna. Sedmi Tešijin kredit iznosi 42.236 kuna, a osmi navedeni u imovinskoj kartici iznosa je 32.394 kune.

Za svaki kredit plaća mjesečni obrok. Da ne pišemo iznos svake pojedine mjesečne rate, spomenimo samo da zbroj svih mjesečnih rata za kredite iznosi 12.926 kuna.

Posudio novac od sindikata?

Tešija je ove godine posudio i 50.000 kuna iz blagajne uzajamne pomoći. U imovinskoj kartici se ne navodi čija je to blagajna, ali riječ je o modelu koji se koristi među sindikatima. Više hrvatskih sindikata ima blagajne uzajamne pomoći, ali Tešija ne navodi tko je vlasnik BUP-a od kojeg je posudio novac.

Inače, Tešija se tu zadužio na 20 mjeseci, a mjesečno plaća 2500 kuna. Kamate tu nema, a ovaj mjesečni obrok nije uključen u gore navedena kreditna zaduženja. Dakle, uz 12.926 kuna mjesečnih obaveza za kredite, Tešija plaća i ovih 2500 kuna. Mjesečno ukupno plaća nešto manje od 15.500 kuna obaveza za kredite i za BUP.

Voli kupovati na više rata

Tešija, vidi se to iz kartice, često kupuje na rate. Tako viceguverner HNB-a navodi u kartici obročne otplate na stvari vrijedne nekoliko stotina ili tisuća kuna u raznim dućanima diljem Hrvatske.

Nekretnine i pokretnine

Tešija živi u Zagrebu u kući vrijednoj milijun i 600 tisuća kuna. Površina kuće s okućnicom je 270 kvadrata.

Vlasnik je i vikendice u Kaštel Starom. Vikendica je velika 65 kvadrata, a navedeno je da vrijedi 600.000 kuna.

Navodi i dva automobila: Peugeot Partner iz 2003. i Ford Focus iz 2004. Prvi je njegovo vlasništvo, drugi vlasništvo djeteta. Jedan vrijedi 25.000 kuna, drugi 22.000 kuna.

Nema nikakvih poslovnih udjela, dionica ni štednje. Nema ih ni itko od članova uže obitelji. Također, navodi da mu žena nema posao.