ROMAN ŠUBIĆ, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), krajem je prošle godine kupio vilu u Zagrebu koju je, u imovinskoj kartici, procijenio na 3.5 milijuna kuna. Kako je doznao Index, vilu je kupio cesijom, odnosno ugovorom s jednom od agencija za naplatu potraživanja, i to za nepoznati iznos.

>> Otkrivamo: Viceguverner HNB-a došao do vile preko agencije za naplatu potraživanja

Viceguverner Šubić je poslao priopćenje u kojem piše kako je došao do vile. Priopćenje viceguvernera Romana Šubića prenosimo u cijelosti:

"U skladu s dužnosničkom obvezom iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa ističem da sam u zakonski propisanom roku predao novu imovinsku karticu, u kojoj sam – između ostalog – upisao i da sam vlasnik kuće sa okućnicom ukupne površine 1.077 m2 u Gornjem Stenjevcu", piše Šubić.

"Do vile sam došao putem internetskog oglasnika"

Kaže da je do informacije o vili došao putem oglasnika.

"Do prve informacije o predmetnoj nekretnini došao sam putem internetskog oglasnika. Naime, informacija o prodaji potraživanja društva APS Delta A.S. bila je javno dostupna u internetskom oglasniku za prodaju nekretnina, gdje je bila oglašena prodaja potraživanja putem javne dražbe na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu.

S obzirom da prodaja na dražbi nije uspjela, putem odvjetničkog društva uputio sam pismo namjere društvu APS Delta A.S., nakon čega sam s tim društvom 30. ožujka 2021. sklopio ugovor o ustupu i prijenosu tražbine koja je bila osigurana predmetnom nekretninom te sam nekretninu stekao kupnjom od prethodnog vlasnika.

Zbog sadržaja potpisanih ugovora koji sadrže odredbu o povjerljivosti informacija, detalje ugovora, koji uključuju i naknadu za ustup tražbine, nije moguće učiniti dostupnim trećim stranama. K tome, to nisu podaci koje su – prema članku 11. Zakona o sprječavanju sukoba interesa – dužnosnici obvezni unijeti u imovinsku karticu", navodi Šubić.

"HNB nije nadležan za nadzor aukcija"

Šubić piše da HNB nije nadležan za nadzor aukcija.

"Temeljem važećih propisa Hrvatska narodna banka nije nadležna za nadzor aukcija u okviru kojih kreditne institucije nastoje prodati loše plasmane, niti nadzire poslovanje agencija za naplatu potraživanja. Samim time, niti Ured za sanaciju kreditnih institucija, za čiju sam koordinaciju zadužen, nema nikakvih nadležnosti u pogledu tih aukcija.

Osnovna zadaća Ureda za sanaciju kreditnih institucija u bitnome se sastoji od izrade i ažuriranje sanacijskih planova kreditnih institucija, pri čemu su njegove aktivnosti podijeljene u četiri funkcionalne cjeline: sanacijsko planiranje, izvršenje sanacije, izrada i praćenje regulative te davanje pravne podrške te suradnja i koordinacija rada s ostalim domaćim i stranim institucijama", navodi viceguverner HNB-a.

"Poslovi Ureda za sanaciju i agencije za naplatu potraživanja nemaju dodirnih točaka"

"K tome, poslovi Ureda za sanaciju kreditnih institucija, a time i moje odgovornosti, nemaju dodirnih točaka s aktivnostima u pogledu kupoprodaje plasmana između kreditnih institucija i agencija za naplatu potraživanja, kao ni s obvezama kreditnih institucija prema HNB-u koje proizlaze iz važećih propisa kojima je regulirana kupoprodaja plasmana.

Naime, prema članku 150. Zakona o kreditnim institucijama i Odluci o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija, svaka kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od 60 dana prije sklapanja ugovora o kupoprodaji materijalno značajnog ukupnog iznosa plasmana u smislu članka 2. točke 4. Odluke, pisanim putem obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta propisanih Odlukom te dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci dokumentaciju koja je propisana Odlukom", zaključuje Šubić u priopćenju.