SVI SMO kao djeca učili da je pristojno usta i nos pokriti rukom kada kašljemo ili kišemo. No mnogi to rade krivo.

Naime, trebamo koristiti ruku, ali ne šaku, već lakat. Osim u slučaju da imamo maramicu kojom ćemo pokriti nos i usta. Tada je korištenje ruke prihvatljivo.

Pogledajte kako treba staviti ruku dok kašljete ili kišete

Zašto?

Rukama sve dodirujemo, laktovima uglavnom ništa

Nekoliko je ključnih razloga za to. Prvi je taj da šakom dodirujemo sve i svašta, a laktom uglavnom ništa. Rukama se rukujemo, dodirujemo kvake, zvona, rukohvate u javnom prijevozu, uređaje za kontrolu semafora na pješačkim prijelazima, proizvode u trgovinama, tipke na bankomatima i u dizalima, stolove i stolice, slavine u zahodima itd. Ako smo kihnuli ili kašljali u ruku, viruse ćemo vrlo efikasno prenijeti na mnoštvo takvih površina koje dijelimo s drugima.

Virusi kraće traju na tkanini

Drugi razlog za kihanje i kašljanje u lakat je taj da opstanak virusa ne ovisi samo o vrsti virusa (virusi prehlade obično opstaju duže, a gripe kraće), već i o uvjetima u okolišu u kojem se oni nalaze i o vrsti površine na kojoj se nalaze. Precizne podatke o preživljavanju virusa SARS-COV-2 u raznim uvjetima za sada nemamo, međutim, na temelju sličnosti s drugim koronavirusima, među kojima i onima koji uzrokuju sezonske prehlade, možemo pretpostaviti da vrijede slična pravila.

Svi virusi najkraće preživljavaju na mekim, poroznim površinama kao što su maramice i tkanine, slično i na koži, a najduže na hladnim, čvrstim površinama.

Jedna studija pokazala je da su virusi gripe A i B na tvrdim neporoznim površinama poput nehrđajućeg čelika i plastike preživjeli 24 do 48 sati. Na tkanini, papiru i tkivima preživjeli su između 8 i 12 sati. Mjerljive količine virusa gripe A prenosile su se s površina od nehrđajućeg čelika na ruke tijekom 24 sata, dok je prijenos s tkanina na ruke bio moguć do 15 minuta. Virus je preživio na rukama još oko 5 minuta nakon prenošenja s površine u okolišu. Ova opažanja sugeriraju da bi se prijenos sa zaraženih ljudi koji izbacuju velike količine virusa mogao dogoditi u razdoblju od 2 do 8 sati preko površina od nehrđajućeg čelika te u samo nekoliko minuta preko papirnatih maramica ili rukava.

Nije naodmet podsjetiti da virusi obično duže opstaju u područjima s nižim temperaturama, niskom vlagom i malo sunčeve svjetlosti. Zbog toga je dobro prostorije provjetravati, a odjeću i posteljinu povremeno izlagati suncu.

Ova svojstva virusa prehlade i gripe također su razlog njihove sezonalnosti. Zbog njih su sezone gripe i prehlade povezane s hladnijim, sušim i mračnijim dijelom godine, odnosno sa zimom. S druge strane to je također razlog zašto naše tijelo podiže temperaturu kada se zarazimo - ona djeluje kao prirodni antivirusni lijek. Stoga temperaturu tijela ne treba umjetno spuštati sve dok ne prijeđe granice koje su opasne za organizam. Kod odraslih ljudi to je uglavnom temperatura od 39ºC.

Prijenos rukama važan je način širenja zaraze, oduprite se navikama

Treći razlog za kihanje i kašljanje u lakat je to što je prijenos virusa rukama, uz kapljični, najvažniji put širenja infekcije.

Naime, čovjek u prosjeku u danu nesvjesno dodiruje lice na stotina puta, a dodirivanjem očiju, nosa i usta virusi ulaze u tijelo. Sluznice respiratornog sustava najbolji su ulazi za njih. Zbog ove nesvjesne sklonosti ruku, kirurzi onako smiješno drže sterilizirane ruke u zraku, pred očima.

Iz istih razloga važan je i savjet da se tijekom sezone virusa trebamo oduprijeti nagonu da dodirujemo lice, odnosno navikama da dodirujemo i trljamo oči, da stavljamo prst u nos (što često čine djeca), da grickamo nokte i sl.

Zbog svega navedenog vrlo je važna i preporuka da često peremo ruke sapunom ili da ih dezinficiramo dezinfekcijskim maramicama te da se ne zadržavamo nepotrebno u zatvorenim prostorima, osobito s ljudima koji već imaju simptome prehlade ili gripe. Kad god se vratite kući, prva stvar koju treba učiniti je dobro oprati ruke.

Zanimljivo je da su se ove upute za pravilno kihanje i kašljanje u lakat, odnosno u rukav, počele intenzivnije širiti tek u novije vrijeme. Američki Centers for Disease Control and Prevention (CDC) s ovom je propagandom počeo prije 10 do 15 godina. U SAD-u danas takav savjet uče već i djeca u vrtićima. Hrvatski zavod za javno zdravstvo također u novije vrijeme uči isto.