I DALJE traje toplinski val. Posebno vruće očekuje se sutra, temperature će se penjati i do 38 stupnjeva.

"Pretežno sunčano, vruće, ponegdje i vrlo vruće. Od sredine dana u unutrašnjosti lokalno pljuskovi s grmljavinom, ponajprije u istočnim krajevima mogu biti izraženiji. Vjetar većinom slab, na Jadranu do umjeren jugozapadni i sjeverozapadni. Najniža temperatura od 18 do 23, u gorskoj Hrvatskoj niža, a na Jadranu između 23 i 28 °C. Najviša dnevna uglavnom između 33 i 38 °C", stoji u prognozi DHMZ-a.

DHMZ je baš za utorak najveći broj gradova stavio u crveno.

"Vrlo velika opasnost", kako glasi klasifikacija koju koristi DHMZ, bit će u Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Kninu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku, praktički cijeloj Hrvatskoj. Samo malo manje vruće bit će u Lici, odnosno Gospiću. 

U nastavku navodimo prognozu HRT-a za utorak. 

"Na istoku prevladavajuće sunčano i vrlo vruće uz najvišu temperaturu između 35 i 37 Celzijevih stupnjeva. No u drugom dijelu dana uz lokalno jači razvoj oblaka može biti izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom i tučom te prolazno pojačanim vjetrom.

Mala mogućnost za pokoji pljusak postoji i u središnjim predjelima, ali ovdje će se zadržati većinom suho i sunčano. Noć u većini krajeva topla, odnosno temperatura se neće spuštati ispod 20 stupnjeva, a popodne će ponegdje dosegnuti i 37.

Vruće i pretežno sunčano i na zapadu zemlje. Noću će najsvježije biti u gorju, dok će na obali i otocima noć biti topla i vrlo topla, najniža temperatura od 22 do 26. Danju će povremeno puhati umjeren jugozapadnjak, prema otvorenom moru, osobito u Dalmaciji i sjeverozapadnjak. Pritom more malo, popodne mjestimice i umjereno valovito, temperature od 26 do čak 29 Celzijevih stupnjeva. Prevladavat će vedrina, popodne male naoblake bit će uglavnom u unutrašnjosti, zbog čega će i UV indeks biti vrlo visok.

Slični vremenski uvjeti i na jugu - pretežno vedro, noć vrlo topla, danju vruće i vrlo vruće zbog čega je i dalje na snazi upozorenja na vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Malo svježine popodne će donositi samo umjeren jugozapadnjak, na otocima i sjeverozapadnjak", piše HRT.

Toplinski val se nastavlja i idućih dana

I idućih dana na Jadranu se nastavlja vrućina, a i noći će biti još toplije, pa je i dalje na snazi crveno upozorenje. Bit će sunčano, u noći i ujutro puhat će bura, pod Velebitom prolazno i jaka, a danju sjeverozapadnjak i jugozapadnjak.

Na kopnu vruće, ali prema vikendu uz malo nižu temperaturu. Bit će sve nestabilnije, mjestimice uz izraženije pljuskove i grmljavinu, a moguće je i jače nevrijeme, u srijedu posebice na istoku, a u petak i u središnjim i gorskim predjelima.

Srušen temperaturni rekord mora

Sve je teže naći osvježenje čak i u moru. Izmjerena je najviša temperatura u Hrvatskoj otkad postoje mjerenja DHMZ-a. U Dubrovniku je danas temperatura mora u 17 sati iznosila 29.7 Celzijevih stupnjeva. Tako je srušen rekord koji je držao Rab, gdje je 2015. izmjereno 29.5 Celzijevih stupnjeva.

Danas se temperature mora prema DHMZ-u nisu spuštale ispod 26°C, a iznad 29°C išle su i na Mljetu te u Malinskoj i Crikvenici.

Dosad je rekord temperature mora u Hrvatskoj držao Rab, a primjetno je da je većina najviših temperatura mora zabilježena u posljednjih 15-ak godina, što znanstvenici pripisuju negativnom utjecaju klimatskih promjena.

Najvažniji savjeti za vrućine

Valja izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Treba piti dovoljno tekućine i izbjegavati velike fizičke napore na vrućini.

Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu, za starije od 60 godina i kronične bolesnike.

Naročitu brigu valja posvetiti djeci - dojenčad do dobi od 6 mjeseci uopće ne izlagati suncu dok se djeca do kraja prve godine života ne smiju izlagati izravnom suncu, te valja primjenjivati zaštitne kreme zbog indirektnog zračenja, hipoalergene bez kemijskih filtera.

Rashladite svoj dom:

• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
• Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
• Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35°C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine.

Klonite se vrućine:

• Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću.
• Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine:

• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.
• Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
• Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.
• Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.
• Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

Pomognite drugima:

• Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana
• Razgovarajte o toplinskom udaru s članovima obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
• Ako je netko koga poznajete pod rizikom pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
• Ako uzimaju lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
• Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

Ako imate zdravstvene probleme:

• Držite lijekove na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše:

• Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
• Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu.
• Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potražite medicinsku pomoć.
• Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika/hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika/hitnu pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem - kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature 25-30°C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.