EKONOMSKI podaci koje je Peking objavio u ponedjeljak sugeriraju kako je Kina ispunila očekivanja da će biti jedino veliko svjetsko gospodarstvo koje će u 2020. postići rast. Kina kao Kina. Ali priča tu ne završava. Odlični podaci čine Kinu rijetkom dobrom viješću u pandemijskoj godinu. Rast BDP-a prilagođen inflaciji dosegnuo je 6.5 posto u posljednjem kvartalu 2020. godine, a za cijelu godinu iznosi 2.3 posto. To je u suprotnosti s ostatkom svijeta, gdje su socijalna distanca i lockdowni izazvali povijesno teške kontrakcije i naznačile da će oporavak biti dugotrajan i težak, objavilo je uredništvo The Wall Street Journala.

Neki zagovornici Pekinga žele da povjerujete kako se to dogodilo uglavnom zbog agresivnog odgovora kineske vlade u suzbijanju pandemije. Ova priča u neskladu je sa sporom objavom prvih informacija o covidu-19 u Pekingu te činjenicom da je bolja razmjena možda mogla pomoći drugih zemljama, dodaje WSJ.

Kad je počeo djelovati, Peking je prihvatio naročito agresivan lockdown, trenutačno zatvarajući cijele gradove, pa čak i stambene zgrade i četvrti u suzbijanju epidemije. Ako se može vjerovati podacima iz Pekinga o širenju virusa, čini se da je covid-19 u Kini uglavnom pod kontrolom.

Međutim, piše WSJ, pomniji pogled na gospodarstvo sugerira da je rast potekao iz nečega drugog, a ne suzbijanja pandemije. Kineska komunistička partija vratila se svom starom kriznom scenariju da povećava dugove i izvoz dok pojačava političku dominaciju nad ekonomijom. Novi krediti su eksplodirali, a ukupni javni i privatni dug u 2020. premašit će 270 posto BDP-a, odnosno 30-postotnih poena više u godinu dana. Većina toga otišla je državnim kompanijama i izvoznicima. Manje i produktivnije privatne kompanije koje opslužuju domaće tržište prijavljuju nestašicu kredita. To potkopava dugoročni rast, ali odgovara ciljevima predsjednika Jinping Xija za konsolidacijom partijske kontrole.

Pao je rast maloprodaje

Jedna od naznaka da nešto nije u redu je usporavanje rasta maloprodaje u četvrtom kvartalu. Rast maloprodaje pao je u prosincu na 4.6 posto na godišnjoj razini i sada značajno zaostaje za ukupnom stopom rasta BDP-a. Lockdown objašnjava lošu maloprodaju na zapadu, ali Kina je trebala biti otvorena za biznis. Kako tvrdi ekonomist Michael Pettis, pad prodaje sugerira da  neophodan pomak prema domaćoj potrošnji zaostaje dok se nastavlja globalna pandemijska kriza. Ekonomiju su tijekom 2020. godine uglavnom pokretale investicije u osnovna sredstva i nekretnine.

To znači da se iza dobrih vijesti od ponedjeljka nazire glavni izazov. Ako Kina ne bude mogla pokrenuti i proširiti svoju produktivnu privatnu ekonomiju, nikad se neće riješiti tereta duga koji je Peking stvorio kako bi generirao rast BDP-a o kojem se govorilo u ponedjeljak. Ipak, kineska evolucija prema istinskoj tržišnoj ekonomiji zaustavljena je pod predsjednikom Xijem i prije pandemije, a sada se povećava i politička kontrola.

Neuravnoteženi kineski oporavak predstavlja ogromnu izgubljenu priliku za kineski narod. To će na kraju predstavljati ozbiljan izazov za Xija ili jednog od njegovih nasljednika, zaključuje The Wall Street Journal.