ZAGREBAČKI SDP upozorio je na dotrajalost gradske vodovodne mreže zbog čega se gubi više od polovice vode i 250 milijuna kuna godišnje.

Predložili su plan obnove kompletne mreže kroz transparentno financiranje EU fondovima i izdavanjem gradskih obveznica, a obnova bi stajala između dvije i tri milijarde kuna. 

"Nevjerojatno je da Zagreb ima vodovodnu mrežu stariju više od 100 godina. To građani osjete kroz svoje račune i puknuća cijevi. Za zagrebački SDP jedan od glavnih projekata, koje misli napraviti kada dobijemo povjerenje građana za upravljanje Gradom, je obnova vodovodne mreže", rekao je predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras na konferenciji za medije u sklopu 11. akcije Svaki tjedan ogranak jedan.  

Velika godišnja ušteda

Taj će projekt, istaknuo je, zahtijevati 10 godina, odnosno dva mandata da bi se dovršio kako bi se sadašnji gubitak vode smanjio na europske prosjeke od 10 do 15 posto. Zagrepčanima bi to donijelo godišnju uštedu od 150 do 200 milijuna kuna.

"250 milijuna kuna godišnje je trećina prireza. Kada ne bi imali taj gubitak vode, prirez ne bi bio 18 nego 12 posto", ustvrdio je Maras ispred zagrebačke Vodoopskrbe i odvodnje. 

Prema SDP-ovim kalkulacijama, obnova kompletne gradske vodovodne mreže, odnosno preko 3000 kilometara vodovodnih cijevi, iznosila bi između dvije i tri milijarde kuna. Projekt bi se financirao iz europskih fondova te kroz izdavanje gradskih obveznica, gdje bi građani koji odluče investirati u taj projekt dobili prinos na obveznicu od četiri ili 4,5 posto.

Isplata prinosa financirala bi se iz uštede koja bi se ostvarila. 

Važnost transparentnosti

Maras kaže kako bi se projektom ostvarila dvostruka korist - omogućilo bi se građanima da se uključe u projekt te uštedjelo zbog kvalitetnije vodovodne mreže i manjih naknada. 

Istaknuo je da se projekt mora realizirati na transparentan način kako bi se građani mogli izravno informirati o tome kako ide projekt, na što su novci utrošeni i koja je dinamika, "bez da imamo u magli sve kao što nažalost danas imamo u Zagrebu". 

Voditelj odjela za Smart City i Savjeta gradskog odbora za gospodarstvo i fondove Europske unije Emir Džanić rekao je da slične stvari već rade gradovi poput Kopenhagena, Beča i Helsinkija. 

Naveo je i hrvatske primjere poput Kaštel Lukšića, koji je financirao energetski neovisnu osnovnu školu prikupljanjem sredstava po modelu mikrozajmova koji se građanima uz kamatu vraćaju u sljedećih 10 godina, te projekta Križevačkih sunčanih krovova koji je također koristio projekt grupnog ulaganja. 

"Time se povećava participacija građana, kao i njihovo povjerenje prema investicijama i javnoj upravi. Povećava se i transparentnost financiranja, ali i inzistiranje na tome da se čitav lanac vrijednosti i nabave u izvođenju ovakvih projekata izvrši na maksimalno transparentan način", poručio je Džanić.