Zašto Bandićev čudesni uređaj za aute nema šanse ni u teoriji?
Foto: Matija Habljak, Luka Stanzl/Pixsell
PLAN Milana Bandića da vlasnicima automobila u Zagrebu uvede novi harač od 150 kuna godišnje za obavezno čudotvorno čišćenje automobila radi čišćenja gradskog zraka izazvao je veliku uzbunu i zanimanje u Hrvatskoj, kako u javnosti tako i u struci.
U ovom slučaju i jedni i drugi prilično su složni u ocjeni da inicijativa djeluje kao prevara jer ništa u njoj nije naročito jasno i transparentno, a ponajmanje odgovor na pitanje odakle Bandiću i njegovim suradnicima dokazi da uređaj, poznat po pretencioznom nazivu Genijator, ima ikakve učinke na čistoću zraka.
Bandić o svemu šuti
Stoga smo za novi nastavak u serijalu tekstova kojima pratimo tu temu pokušali od samog gradonačelnika doznati nekoliko ključnih podataka. U Službu za odnose s javnošću Grada Zagreba u ponedjeljak smo poslali sljedeća pitanja:
1) Na temelju kojih i čijih studija je Grad krenuo u pilot projekt?
2) Kako to da je Grad krenuo s pilot projektom iako (kako je potvrdio sam izumitelj/vlasnik patenta Petar Jončić) još uvijek nema nikakvih objavljenih znanstvenih studija koje bi potvrđivale najavljenu učinkovitost Genijatora?
3) Je li zatražena suradnja nekog hrvatskog sveučilišta/fakulteta u testiranjima?
4) Ako jest, kojih i kada i zašto ona nisu spomenuta na predstavljanju?
5) Koliko će taj pilot projekt koštati Grad? Spominjalo se 60-ak tisuća kuna.
6) Koliko će pilot projekt trajati?
7) Tko je osmislio projekt, odnosno plan testiranja, gdje će se ono provoditi i tko će ga provoditi?
8) Tko je sve član povjerenstva koje će pratiti i provjeravati rezultate?
9) Tko će prihvatiti financijsku i političku odgovornost za eventualni neuspjeh pilot projekta?
Naime, svakome tko nije potpuno znanstveno nepismen jasno je da bi testiranje učinkovitosti čišćenja prvih 100 vozila koje je pokrenuo Bandić moralo ispunjavati neke ozbiljne kriterije ako se žele dobiti objektivni, znanstveno utemeljeni odgovori koji bi trebali biti osnova za nastavak projekta. Posebno ako će Zagrepčani uslugu čišćenja morati plaćati svake godine! Primjerice, uređaji na kojima bi se testirala vozila morali bi biti namijenjeni za takva testiranja, ispušni plinovi vozila morali bi se pratiti u više navrata kroz dulja razdoblja, članovi povjerenstva koji bi provjeravali rezultate morali bi biti neovisni stručnjaci koji ni na koji način ne bi smjeli biti povezani sa zainteresiranim stranama i sl. Sve u skladu s poznatom izrekom da velike tvrdnje zahtijevaju velike dokaze. A tvrdnja da čišćenje motora Genijatorom može smanjiti štetne ispušne plinove od 30 do 95 % nije velika, nego je golema.
Bandić protiv zakona prirode - tko će pobijediti?
Nažalost, u skladu s našim pesimističnim očekivanjima, odgovori iz Grada i ovaj put su izostali mada smo ih čekali nekoliko radnih dana.
Budući da ih nismo dobili iz Grada, pokušali smo ih dobiti od jednog od naših stručnjaka za ispušne plinove dr. sc. Zorana Lulića, profesora na Katedri za motore i vozila na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
On nam je rekao da ga čudi da je gradonačelnik krenuo u pilot projekt ispitivanja čistača Genijatora, a da se u tome nije prvo konzultirao sa strukom.
''Za mene bi pokretanje pilot projekta značilo da već imamo neke, po mogućnosti znanstveno utemeljene podatke o učinkovitosti uređaja i da znamo da su oni nedvojbeni. Tek nakon toga, pilot projektom moglo bi se ispitati kako bi se to moglo implementirati u svakodnevnoj uporabi. Pilot projekt bez prethodnih studija je ishitren'', kaže naš stručnjak.
Lulić, štoviše smatra da je za svakog poznavatelja motora s unutarnjim izgaranjem sama ideja apsurdna te da nijedna od tri predlagane funkcije elektrolizatora na kojem se temelji Genijator u biti ne može funkcionirati čak ni u teoriji, a kamoli u praksi. Drugim riječima, Bandićev plan i najavljeni harač protive se temeljnim zakonima prirode.
Naime, prema navodima izumitelja, prva predviđena namjena elektrolizatora bila je elektrolizom stvarati vodik i kisik, koji bi potom izgarali natrag u vodu i pritom stvarali energiju. U drugom slučaju HHO je trebao biti uređaj kojem bi svrha bila da se dodavanjem vodika i kisika ubrzaju kemijski procesi i time postigne veća učinkovitost motora. No ni to u stvarnosti ne funkcionira. Treća i posljednja primjena u slučaju Genijatora jest da se njime čisti prostor u motoru u kojem se događa izgaranje. To bi otprilike trebalo ići ovako: Strujom koju stvara motor obavlja se elektroliza vode kojom se ona razdvaja na sastavne dijelove vodik i kisik. Mješavina tih plinova kroz usis za zrak ulazi u motor gdje izgara i stvara vodenu paru. Para na višoj temperaturi i višem tlaku, stvorenim izgaranjem vodika, iznutra pere motor. Tako očišćen motor stvara manje štetnih plinova i štedi gorivo.
''To je vrlo revolucionarna tvrdnja. Naime, trenutno se u znanstvenoj zajednici zna da emisije nastaju izgaranjem goriva i kisika te da stijenke cilindra i klipa koje omeđuju taj prostor ne utječu na taj proces. Ukoliko bi se isti proces izgaranja koji se odigrava u prostoru sa čeličnim klipom i čeličnim stijenkama, odvijao u cilindru s keramičkim dijelovima, što se ponekad radi u eksperimentalnim motorima, emisije će opet biti jednake jer je proces izgaranja jednak. Dakle, stijenka i eventualni talog na njoj ne sudjeluju u stvaranju emisija štetnih plinova, bio to ugljikov monoksid (CO), neizgorjeli ugljikovodici (CnHm), dušikovi oksidi (NOX) ili čestice (PM). U postupku homologacije, vozila se ispituju kada su potpuno nova. Proizvođač mora jamčiti da će ona imati slične emisije čak i nakon 160.000 kilometara. Iz toga se lako zaključuje da emisije ne mogu imati nikakve veze sa čistoćom motora jer će nakon 160.000 km motor sasvim sigurno biti obložen određenim naslagama, recimo bit će „prljaviji“ nego kad je nov. Mene bi veselilo kada bi Genijator stvarno funkcionirao. To bi i nama dalo novog posla, međutim, u tome nema logike, a očito niti u inozemstvu to nitko nije potvrdio'', pojasnio je Lulić.
Jončić već godinama gura isti uređaj
Lulić kaže da za Jončića zna već godinama i da prati njegovo lobiranje za elektrolizator u različitim kombinacijama s različitim svrhama. Prve kontakte imali su 2010. godine. Tada su se Jončić i njegovi suradnici bavili sada već poznatim uređajem HHO. U tom trenutku ideja je bila da se uređaj montira u prostor motora kako bi se povećala efikasnost motora. On bi imao spremnik vode iz kojeg bi se elektrolizom dobivali kisik i vodik koji bi se potom dodavali u smjesu goriva i zraka koja izgara u cilindru motora.
''Došli su s uređajem do nas, kao sa svojim izumom, i pitali nas možemo li mi to ispitati. Tvrdili su da su ga sami napravili, da su ga isprobali i da radi, no nisu znali nikakve mjerljive podatke o njemu. Nisu znali čak ni njegovu masu ni dimenzije, ni protok plina, ni uz koliko struje se dobivaju kolike količine vodika i sl. Mi smo im objasnili što i kako treba ispitati te kako treba pripremiti dokumentaciju. Tražili smo da to naprave, a to je potrajalo. Rekli smo im da za ispitivanje trebaju pripremiti najmanje dva uređaja - jedan koji bi se ugradio u vozilo, a drugi koji bi se pregledao i ispitao zasebno kako bi se dala njegova ocjena.
Predložili smo im plan testiranja koje bi se radilo kroz nekih šest mjeseci, i kojim bi se moglo utvrditi trajne efekte čišćenja, a sve skupa je trebalo koštati nekih 80-ak tisuća kuna. No sve je stalo na tome. Takva ispitivanja su skupa jer su uređaji, odnosno analizatori i potrošni materijal, vrlo skupi, a ne mogu se napraviti za dan-dva. Predložio sam im da se pokuša uključiti HAK, no on nije bio zainteresiran. Pokušali su dobiti neka sredstva od Ministarstva zaštite okoliša. Mene su tada pozvali kao savjetnika, no u Ministarstvu im je rečeno da oni ne mogu financirati takve projekte nego da ih samo mogu preporučiti agencijama koje se bave financiranjem inovativnih projekata. Nakon toga nastalo je zatišje, a kasnije sam doznao da planiraju obaviti testiranje negdje vani, u Norveškoj, jer nisu bili zadovoljni reakcijama u Hrvatskoj. Veselilo bi me da su ondje dobili neke pozitivne rezultate, no iskreno ne vjerujem u takvu mogućnost'', rekao je Lulić.
Pilot program bez pilota
U posljednjih nekoliko dana u redakciju Indexa javili su se brojni stručnjaci koji su izjavili kako im nije jasno kako Bandić i njegovi ljudi misle da će njihov pilot projekt poslužiti kao objektivna studija.
''Ovdje uopće nije jasno kako će se provjeravati uspješnost Genijatora. Naime, na stanicama za tehnički pregled provjeravaju se samo neke komponente ispušnih plinova i to samo dok je motor u praznom hodu, znači bez opterećenja. U postupcima tehničkog pregleda vozila, stvari su pojednostavnjene do maksimuma, tako da ti uređaji ne mogu poslužiti za ispitivanja kakva se provode u takvim studijama. Centar za vozila Hrvatske ima tzv. valjke koji omogućuju ispitivanja vozila odnosno motora pod opterećenjem. Mi u našem laboratoriju imamo pak uvjete za sva ispitivanja motora, ali treba naglasiti da ta ispitivanja nisu niti jednostavna, niti jeftina.''
Budući da je Bandić u okviru pilot projekta spominjao 60-ak tisuća kuna samo za početno čišćenje 100-tinjak vozila pitali smo bi li na FSB-u mogli ispitati djelotvornost uređaja.
''Da, mogli bismo, a sigurno je da bi dobili neusporedivo pouzdanije rezultate'', rekao je Lulić.
Tko šljivi stručnjake
Budući da se u hrvatskoj politici vrlo često lansiraju poruke o potrebi suradnje znanosti i privrede, te da se Hrvatska rado predstavlja kao zemlja znanja u kojoj je političarima jako stalo da naša zemlja bude uspješna kao suvremena, tehnološki razvijena zemlja, a ne samo ugostiteljsko-turistička, dok praksa pokazuje da stručnjake nitko ne šljivi ni pola posto, pitali smo Lulića kako se ovaj primjer uklapa u floskule i pamflete.
"Nama je žao da nas nitko ne prepoznaje. Tu i tamo kada se nešto ozbiljno dogodi, neka velika šteta, neki požar koji treba gasiti, onda nas zovu, međutim, u stvarnom životu ovaj naš posao zanima samo nas i naše studente. To je tragedija. Meni je nepojmljivo da ljudi na takvim vodećim pozicijama, s takvim iskustvom, nisu tražili podatke nekih relevantnih institucija, ako ne hrvatskih, onda stranih. To je u velikoj mjeri naša realnost. Naravno, ima pozitivnih primjera gdje smo uključeni u razne projekte kojima je cilj smanjenje onečišćenja okoliša, no to su uglavnom europski projekti. Svakako želim istaknuti da smo prije nekoliko godina surađivali i s Gradom Zagrebom, tj. ZET-om, kao i s Ministarstvom zaštite okoliša pri čemu vjerujem da smo ostvarili dobar rezultat. I sada bismo mogli Gradu predložiti nekoliko projekata za smanjenje emisija iz prometa i to projekata koji bi ciljali naše specifične probleme kao što je visoka starost voznog parka, ali...", zaključio je Lulić
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati