TATJANA PETRIČEVIĆ VIDOVIĆ s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar govorila je u emisiji HRT-a Studio 4 o rastu broja novozaraženih koronavirusom i porastu broja mlađih oboljelih.

"Jučer je u Zagrebu bilo 427 novozaraženih. Brojke rastu, nalazimo se na uzlaznom kraku 4. vala. Epidemiolozi kažu kako nismo blizu vrhunca, to se vidi iz svakodnevnih brojki na povećanom broju testiranjima, a vidi se podatak i u školama u Zagrebu. Imamo porast zaražene djece, povratkom u školske klupe i zatvorene prostore bilježi se porast. U prvom tjednu smo imali 80 novooboljelih u osnovnim školama, a 99 u srednjim, a u drugom tjednu 229 u osnovnim, a 203 u srednjim. U prva tri dana ovog tjedna imamo gotovo 100 u osnovnim i 88 u srednjim.

Očito je da broj raste i ono što primjećujemo sada je da se virus puno brže širi unutar razreda tako da imamo u dan-dva simptome i testovima potvrđen koronavirus kod 15 od 30 učenika. Delta soj se puno brže širi i tome svjedočimo", rekla je dr. Tatjana Petričević Vidović s Odjela za školsku medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo o porastu oboljelih, posebno među mladima.

"Što se tiče cijepljenja, pozivam ljude koji se nisu cijepili da cijepljenju pristupe. Cijepljenje nas možda neće zaštititi od infekcije, ali će nas definitivno zaštititi od težih oblika bolesti i smrti. Cijepljenje je apsolutno izlaz iz ove situacije. Što se tiče cijepljenja djece, u Hrvatskoj cijepimo djecu iznad 12 godina sukladno preporukama regulatornih agencija i našeg HZJZ-a. Cijepe se djeca cjepivom proizvođača Pfizer i Moderna."

"Željeli smo da se cijepe roditelji i djeca"

"Za sada stručne preporuke postoje za populaciju djece koja boluju od kroničnih bolesti ili drugih stanja kojima bi covid-infekcija mogla značajno ugroziti zdravstveno stanje. Naravno, mogu se cijepiti i zdrava djeca i to vidimo, roditelji dovode djecu na Velesajam. To je ono što smo željeli vidjeti, da se zajedno cijepe roditelji i djeca, ali još uvijek i bake i djedovi koji nisu cijepljeni", rekla je Petričević Vidović.

"Imamo još veliki bazen odrasle i starije populacije koji nisu cijepljeni i apeliram da se odazovu na cijepljenje", dodala je.

Što se tiče cijepljenja djece starije od 12 godina, rekla je kako nema preporuke za masovno cijepljenje zdrave djece. Cijepljenje se može provesti individualno. 

"Još nismo krenuli u masovno cijepljenje jer se još uvijek važu dobrobiti i eventualne moguće nuspojave koje su zabilježene, moram reći. To se važe, istraživanja traju i nadam se da će se nekakva odluka donijeti u dogledno vrijeme", rekla je Petričević Vidović.

Objasnila zašto su zbog jednog zaraženog četiri razreda morala u samoizolaciju

Što se tiče porasta broja novooboljelih u školama, rekla je kako je normalno da se djeca druže. 

"Vole tjelesni kontakt, oni se svi ljube, grle, iako stalno pozivamo na održavanje distance, ali naravno da je to teško. U školi se te mjere moraju provoditi. Samoizolacija je još uvijek nužna kada u razredu imamo novooboljelo dijete. Nastojimo biti što poštedniji i u samoizolaciju ide što manji broj djece. No u trenutku kada se infekcija proširi u razredu i kada imamo dva ili više oboljela djeteta, onda se samoizolacija mora odrediti za cijeli razred", objasnila je Petričević Vidović.

Na primjer kako su u školi u prirodi zbog jednog zaraženog učenika sva četiri razreda morala u samoizolaciju rekla je da se djeca prije odlaska u školu u prirodi moraju sva testirati kako bi se eliminirala zaraza prije puta.

"No u školi u prirodi se djeca miješaju i svi moraju u samoizolaciju. Nije popularna metoda, ali još uvijek je potrebna s obzirom na stanje epidemije i s obzirom na činjenicu da mi nemamo dovoljno visoku procijepljenost opće populacije", rekla je.

Smatra da kod opće populacije još uvijek postoji neki strah i nepovjerenje ljudi prema cijepljenju.

Cijepljenje studenata?

"U Zagrebu smo uspjeli procijepiti nešto iznad 60% odrasle populacije s jednom dozom, no cijepljenje i dalje traje. Svaki dan dolazi 1000 do 1500 ljudi, od čega su dvije trećine prve doze. Ljudi se ipak odlučuju na cijepljenje i ono je jedini izlaz iz ove situacije", istaknula je.

Što se tiče cijepljenja studenata, rekla je da sad njih čekaju da dođu na cijepljenje.

"Vratit će se na fakultete, mislim da će i oni zaključiti da je to dobar način da zaštite svoje zdravlje, a i da si olakšaju neke normalne životne aktivnosti. Klinička slika kod mlađih je blaža, no i oni mogu razviti neke teže oblike bolesti", naglasila je.

Komentirala je i slučaj u Krapinskim Toplicama kada jedan dječak nije htio nositi masku.

"Maska je, kao i samoizolacija, mjera koja je u ovom trenutku neophodna. Maska se u školi mora nositi u višim razredima u osnovnim školama, i to u situacijama ako nije osiguran dovoljan razmak od 1.5 m u OŠ i 2 m u srednjim školama, što nažalost većina škola nema takve uvjete. Ako su uvjeti zadovoljeni, onda se na satu mogu skinuti maske, no kad se kreće na odmor, kada se kreće po razredu, maska se mora staviti jer se onda više ne može poštovati distanca", objasnila je Petričević Vidović.

"Djeca su najveći gubitnici"

Smatra da su djeca najveći gubitnici ove cjelokupne situacije, od načina obrazovanja do emocionalno-socijalnog razvoja.

"U početku su djeca bila ona koja su štitila starije jer nije bilo cjepiva. Sada imamo cjepivo i sada je trenutak kada bi se starija populacija trebala cijepiti i na neki način omogućiti djeci i mladima da se vrate svojem normalnom životu", smatra Petričević Vidović.

Rekla je kako se čini sve da se ne ide na online nastavu te se nada kako će se epidemija držati u okvirima koji će omogućiti da se to ne dogodi.

"Zaraznih bolesti nema jer se cijepimo"

"Cijepljenje je jedno od najboljih i najvećih dostignuća medicine, pa tako i cijepljenje protiv HPV-a. Ono se provodi kao preporučeno cijepljenje kod dječaka i djevojčica u osmom razredu. Imali smo lagani pad cijepljenja, no sada je obuhvat oko 30%, ali nismo još uvijek zadovoljni. Cijepljenje traje više do 10 godina, postojao je otpor roditelja, ali su na kraju zaključili kako je to jedan način prevencije ozbiljnih oboljenja koja se mogu javiti u kasnijoj dobi", rekla je Petričević Vidović.

O roditeljima koji imaju otpor prema cijepljenju rekla je da su to generacije roditelja koje se na sreću nisu susrele s ozbiljnijim dječjim zaraznim bolestima i mi ih zovemo nezabrinutim roditeljima.

"Oni ne shvaćaju u čemu je bit, zašto cijepiti kada nema zaraznih bolesti. A zaraznih bolesti nema baš zato što imamo visoki obuhvat cijepljenja. No ima i roditelja koji čitaju nedovoljno dobre informacije i stvaraju loš stav prema cijepljenju. To je taj antivakserski pristup. S njima treba razgovarati, treba im obrazložiti koje su prednosti cijepljenja", smatra Petričević Vidović.