PREMA najnovijim istraživanja, komet koji nas je nedavno posjetio iz drugog zvjezdanog sustava ima neobičan sastav.

Međuzvjezdani komet 2I/Borisov otkriven je u našem Sunčevom sustavu prošle godine, a znanstvenici su pritom dobili jedinstvenu priliku da ga usporede s kometima koji su se formirali oko Sunca.

Snimke prikazuju komet 2I/Borisov koji se pojavljuje u blizini pozadinske galaksije (lijevo) i ubrzo nakon toga se približava našem Suncu (desno).

Novi podaci ukazuju na to da sadrži velike količine ugljikovog monoksida.

Zašto je taj sastav neobičan?

Neobičan sastav međuzvjezdanog kometa potvrdila su dva odvojena istraživačka tima.

Međunarodna skupina na čelu s Martinom Cordinerom i Stefanie Milam iz NASA-e usmjerili su 15. i 16. prosinca 2019. godine niz od 66 teleskopa zvan Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) prema kometu.

Drugi tim, Dennis Bodewits sa Sveučilišta Auburn u Alabami i njegovi kolege promatrali su 2I/Borisova pomoću svemirskog teleskopa Hubble i putem opservatorija Neil Gehrels Swift.

Kometi se inače sastoje od plina, leda i prašine. Formiraju se tijekom nastanka planeta u disku materijala koji okružuje zvijezdu. Mogu na te planete donijeti potrebne kemikalije za život, a možda su na ranu Zemlju donijeli vodu, piše BBC.

Timovi su u plinu koji izbacuje komet identificirali dvije molekule: cijanovodik (HCN) i ugljikov monoksid (CO). HCN je već prije otkriven u ovom međuzvjezdanom posjetiocu i prisutan je u sličnim količinama u kometima našeg Sunčevog sustava.

Međutim, astronome je iznenadila prisutnost velike količine ugljikovog monoksida. Stručnjaci koji su komet promatrali putem ALMA-e procijenili su da je koncentracija tog plina na  2I/Borisovu bila između devet i 26 puta veća od one na kometima Sunčevog sustava.

"Ovo je prvi put da smo doprijeli do unutrašnjosti kometa koji je došao izvan našeg Sunčevog sustava," rekao je astrofizičar Martin Cordiner i dodao kako se "ona dramatično razlikuje od većine drugih kometa koje smo prije vidjeli".

Ugljikov monoksid nalazi se i u drugim kometima, ali…

Ugljikov monoksid čest je u svemiru i nalazi se unutar većine kometa. Ali iz razloga koji ostaju nejasni, postoji ogromna razlika u koncentraciji tog plina u tim ledenim objektima.

Vjerojatno je razlog tome specifično mjesto nastanka kometa unutar zvjezdanog sustava, ali i orbite kometa. Naime, ako komet češće orbitira jako blizu zvijezde, dolazi do jačeg oslobađanja lako isparivih plinova.

"Ako sastav plinova ukazuje na izgled rodnog mjesta kometa 2I Borisov, onda to znači da je on možda nastao na drugačijoj poziciji nego naši kometi, odnosno u izuzetno hladnom, vanjskom dijelu udaljenog područja planetarnog sustava", objasnio je Cordiner.

Astronom Dennis Bodewits ponudio je drugačiji odgovor, tvrdeći da je komet mogao nastati oko zvijezde crvenog patuljaka.

"Ove zvijezde imaju upravo tako niske temperature i jačinu sjaja koji su potrebi za formaciju ovakvog kometa", objasnio je.

Moguće da ga je izbacio ogroman planet

Astronomi na temelju velike brzine kometa 2I/Borisov (33km/s) pretpostavljaju da ga je iz njegovog zvjezdanog sustava izbacio ogromni planet ili neka druga zvijezda koja je prolazila u neposrednoj blizini.

Potom je milijunima ili milijardama godina putovao kroz međuzvjezdani prostor da bi ga 30. kolovoza 2019. godine u našem Sunčevom sustavu uočio amater astronom Gennady Borisov.

Nedavna znanstvena opažanja također su pokazala da se komet vrlo vjerojatno raspada.

"Smatramo da se Borisov raspao na dva dijela“, rekao je astronom Ye Quanzhi s Caltecha.

"Naša promatranja kometa pokazala su određenu evoluciju događaja te se čini da je jedan od fragmenata sveden na mrlju prašine", dodao je.

2I/Borisov drugi je međuzvjezdani objekt koji je otkriven u našem Sunčevom sustavu.

Istraživanja naziva Unusually high CO abundance of the first active interstellar comet i The carbon monoxide-rich interstellar comet 2I/Borisov objavljena su u uglednom znanstvenom časopisu Nature Astronomy.