Znanstvenik s Ruđera: Analizirali smo 24 uzorka, našli smo više mutacija
OLIVER VUGREK, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković, u Novom danu je komentirao situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj te otkrio koliko je novih varijanti otkriveno.
"Novi sojevi nisu neočekivani i pojavljivat će se dok god ima ovoliko zaraženih. Na početku je britanski soj bio jedan koji je izrastao u globalnu pandemiju određenog soja. Primjerice, prošle godine je španjolski soj bio najrašireniji u zapadnoj Europi, pa se moglo reći da je to glavni soj i zašto bismo onda sekvencionirali, ali mislim da je to krivi pristup", rekao je Oliver Vugrek u Novom danu i otkrio što je u njihovom laboratoriju otkriveno.
"Indijski soj još nije otkriven u Hrvatskoj"
"Od početka prosinca pratimo sporadično pojedine uzorke. Zadnja tri mjeseca, od Božića do 2. travnja, analizirali smo 24 uzorka. Među njima ima ostataka španjolskog soja, zatim trećina je varijanta koja je bila škotska/češka, oko devet uzoraka je britanski soj s pojedinim varijantama, pogotovo onim pod povećalom u južnoafričkom i brazilskom soju, a to je zapravo njujorška varijanta, ali zasad indijski soj nismo pronašli među uzorcima, no to su podaci do 2. travnja", kazao je.
"Njujorški soj se pojavio u SAD-u početkom siječnja, dospio do nas krajem siječnja, a mutacije će nastati neovisno. Moguće je da će indijska varijanta neovisno nastati možda u Kini ili Australiji, virus mutira i bilo gdje u svijetu može mutirati i manifestirati se u populaciji. Ako je velik broj zaraženih, onda je opasnost puno veća da se nova varijanta manifestira. Indijsku varijantu još nismo vidjeli. No može nastati spontano, ne mora doći iz Indije", pojasnio je Vugrek.
Ističe da su nove mutacije uvijek pod povećalom jer se sad u fazi cijepljenja želi postići što veća učinkovitost, nitko ne priželjkuje nove, otpornije sojeve. Na pitanje može li se spriječiti širenje novih varijanti, konkretno indijskog soja, kaže:
"Treba sekvencionirati i ako se otkrije ranije, ti ljudi se mogu izolirati i tako se može spriječiti da se virus proširi u ostatak populacije. Ne možemo se samo osloniti na cijepljenje pa se lažno osjećati sigurnima. Sojevi će se razvijati, znamo da se ljudi zaraze dvaput u kratkom razdoblju, i osobe koje su cijepljene. I dalje treba pratiti što se događa, a ako ne znamo koji sojevi kruže, to nije dobro."
"13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi"
Kazao je kako ne zna prati li se sustavno u Hrvatskoj razvoj novih varijanti, dodavši da imamo kvotu od oko 200 uzoraka mjesečno preko ECDC-a. Ne zna koliko se to koristi, no kaže da je i 200 uzoraka mjesečno premalo da bi se izolirao dominantni soj.
"Naši uzorci su uglavnom sa sjevera zemlje. U tom spike proteinu ima konstantno novih mutacija. U 24 uzorka smo vidjeli 13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi. Uvijek postoji mogućnost da se neka od tih varijanti pretvori u dominantni soj", dodaje i ističe da su, što se tiče smrtnosti, svi sojevi "tu negdje".
Također, napominje da nova varijanta može nastati i spontano, ne mora biti "uvezena":
"Novi soj ne mora nužno biti prenošen od neke zaražene osobe, nego takva mutacija može nastati i u našim krajevima. Što je veći broj zaraženih, to je veća opasnost od novih varijanti koje će prerasti u određeni soj. Ta mogućnost postoji uvijek ako je velik broj zaraženih."
"Nije realno očekivati da će virus nestati"
Kaže da različite reakcije na bolest najvjerojatnije ovise o genskim predispozicijama te da nije realno očekivati da će virus nestati:
"Nije realno očekivati da će virus nestati, virusi su s nama desetke milijuna godina, oni evoluiraju i dio su naše evolucije, nije realno za očekivati da će jednostavno nestati, a i previše je ljudi zaraženo. Moramo se nositi s time i nadati se da ćemo cijepljenjem usporiti pandemiju, a tko zna kakva će biti situacija za godinu dana, nadam se da će biti normalniji život."
Zabilježen je i prijenos ovog koronavirusa s čovjeka na životinju, a Vugrek kaže da je zasad poznato sedam koronavirusa koji mogu zaraziti čovjeka, no za pretpostaviti je da će se razviti i još neki.
Priopćenje Instituta
Nakon gostovanja Vugreka na N1 oglasili su se iz Instituta.
"S obzirom na to da su se u medijima slijedom današnjeg gostovanja dr. sc. Olivera Vugreka u emisiji Novi danna N1 televiziji, na temu koronavirusa u Hrvatskoj, pojavile određene nelogičnosti kod opremanja vijesti, posebice kad je riječ o naslovima, niže donosimo nekoliko važnih pojašnjenja kako bi izbjegli pogrešne interpretacije komentiranih rezultata preliminarnih istraživanja u javnosti.
Naime, ističemo kako je istraživanje koje je dr. sc. Oliver Vugrek komentirao za televiziju N1 još uvijek u tijeku te je riječ o vrlo preliminarnim rezultatima na samo 24 uzorka. Dobiveni rezultati su važni isključivo u kontekstu znanstvenog istraživanja te dopunjavanja međunarodne baze podataka kao što je Nextstrain kako bi se mutacije SARS-CoV-2 u različitim dijelovima svijeta mogle uspoređivati.
U ovome je trenutku još prerano interpretirati rezultate pronađenih mutacija u kontekstu značenja njihovog širenja u populaciji ili kontekstu tumačenja širenja neke varijante u populaciji s obzorm na to da dvadeset četiri uzorka ne predstavljaju dovoljno reprezentativan broj da bi se moglo zaključiti o učestalosti pronađenih mutacija. Stoga je iznimno važno u javnom i medijskom prostoru jasno prenositi izjave i iznesene podatke.
Zašto je važno pratiti genetske varijante SARS-Cov-2 virusa?
Praćenje mutacija i pojave novih varijanti virusa SARS-CoV-2 radi stvaranja sveobuhvatne baze podataka o genomu SARS-CoV-2 izuzetno je važno za kvalitetno upravljanje pandemijom bolesti COVID-19. Ovakve baze mogu omogućiti pravovremenu reakciju javnozdravstvenog sustava na pojavu novih varijanti virusa.
Virusi pod utjecajem okoline u domaćinu mutiraju i evoluiraju kako bi lakše preživjeli i pronašli novog domaćina. Tako nastaju različite varijante koje mogu, ali i ne moraju, imati različite karakteristike. Štoviše, rijetko imaju značajniji utjecaj na same značajke virusa. Samo one koje imaju neku selektivnu prednost opstaju, dok mnoge, tako nastale varijante, natječući se s drugim varijantama, jednostavno nestaju iz populacije.
Višestruke mutacije mogu dovesti do stvaranja novih varijanti, koje mogu utjecati na tijek pandemije, kao i kliničku sliku zaraženih. Stoga je važno pratiti mutacije, uspoređivati i analizirati podatke te pratiti utjecaj mutacija na ponašanje virusa, odnosno utjecaj na zaraznost virusa i simptome bolesti u široj populaciji.
Prije godinu dana, na samom početku pandemije, tim Laboratorija za naprednu genomiku Instituta Ruđer Bošković (IRB), pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka, prvi je sekvencirao genom virusa SARS-CoV-2 izoliran iz pacijenta u Hrvatskoj. Ta analiza provedena je u suradnji s izv. prof. Igorom Jurakom s Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci te prof. dr. sc. Tomislavom Rukavinom i dr. med. Nevenom Sučićem s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Rijeci.
Od tada tim istraživača u Laboratoriju za naprednu genomiku IRB-a kontinuirano radi na analizi genoma virusa SARS-CoV-2 i praćenju mutacija. Nedavno su tako analizom na dvadeset i četiri uzorka identificirali prisutnost novih mutacija, od kojih šest još uvijek nije nezabilježeno u bazi podataka Nextstrain, koja prikuplja sekvencirane uzorke virusa SARS- CoV-2. Uzorci su prikupljeni u razdoblju od prosinca 2020. do ožujka 2021. godine i to na području Krapine, Osijeka, Čakovca i Zagreba.
Dr. Vugrek i njegov tim su utvrdili da od ukupno dvadeset i četiri analizirana uzorka, 13 mutacija nađenih u različitim uzorcima još nije identificirano u Europi. Provedeno je sekvenciranje cjelokupnog genoma virusa metodom Sekvenciranja sljedeće generacije (engl. Next Generation Sequencing, NGS).
Međutim, u ovome je trenutku još prerano interpretirati nađene mutacije kao mutacije koje bi se proširile u populaciji jer dvadeset četiri uzorka ne predstavlja dovoljno reprezentativan broj da bi se moglo zaključiti o učestalosti nađenih mutacija. Stoga je iznimno važno nastaviti istraživanja i analize.
Bez prikupljanja veće količine podataka bilo koja pronađena mutacija virusa ništa ne govori. No, ako se neka od ovih mutacija manifestira u odgovarajućoj varijanti koja se brže širi, uzrokuje težu bolest ili smanjuje učinkovitost cjepiva koje je u primjeni, znat ćemo da je ta varijanta već prisutna i u Hrvatskoj. Stoga je važno kontinuirano prikupljati i analizirati uzorke, te uočene mutacije upisivati u međunarodne baze podataka, kao što je Nextstrain, kako bi se mutacije SARS-CoV-2 u različitim dijelovima svijeta mogle uspoređivati", objavljeno je.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati