Tekst: I. Ćimić
Foto: Damjan Tadić (Cropix)

ZA PREDSJEDNIČKOG kandidata SDP-a Ivu Josipovića kažu kako mu nije strano uvođenje harača, poput kriznog nameta, jer je zapravo i on sam napravio nešto slično prije dvije godine. Naravno riječ je o kontroverznom Zakonu o autorskim pravima, prema kojem su prazni CD-ovi, DVD-ovi, memorijske kartice, USB stickovi, CD i DVD snimači, računala poskupili, odnosno pretvorili su se u naknadu za privatno kopiranje glazbe i filmova, a upravo je on za taj zakon lobirao i stvarao ga.

Pravda za one koji nikada nisu, niti će biti pirati?

Problem je u tome da Hrvati unaprijed plaćaju nešto što će možda uraditi, a možda i neće, a to je kopiranje glazbe i filmova. Naknadu protiv piratstva zapravo plaćaju svi, pošteni i nepošteni, odnosno i oni koji će na CD-ove i USB stickove pohraniti fotografije svojih najmilijih pa do onih koji će na njega pohraniti piratski materijal. Predsjednički kandidat Josipović kao pravnik zalagao se za donošenje takvog zakona, kojeg uostalom i danas svesrdno brani.

"Nije riječ o nametu već o pravičnoj naknadi koja nije prihod ZAMP-a već novcu koji umjetnicima omogućava da prehrane sebe i svoje obitelji i da dalje stvaraju. Tom se naknadom 'kupuje' mogućnost snimanja zaštićenih autorskih djela. Takva se naknada plaća prema standardima EU", objasnio nam je Josipović odgovarajući na novinarskog pitanje zašto oni koji nikada nisu i neće kopirati glazbu ili bilo koji drugi zaštićeni sadržaj, plaćaju namet.

Platiš i siguran si da nisi pirat!

Isto tako Josipović se voli pozivati na pravdu, no mnogi smatraju kako su izjednačeni sa svima onima koji snimaju piratske materijale te unaprijed plaćaju nešto što zapravo nikada neće i uraditi. Josipović na putu prema Pantovčaku poziva se i na to da je zaštitio i novinarska prava svojim zakonom, no još uvijek nema odgovara zašto se ZAMP-ov namet plaća na pohranjivanje vlastitog materijala.

"Plaćanjem naknade svatko postaje siguran da nije pirat. Tako je u cijeloj EU. Da nije te naknade, nitko ne bi smio kopirati ni jedan zaštićeni autorski sadržaj. Kako ljudi imaju potrebu snimati glazbu, filmove, pa i novinarske tekstove, jer odnedavno ZAMP radi i za novinare, zakon im omogućuje da to čine legalno", objasnio je za Index Josipović koji je postao izuzetno osjetljiv kada smo ga kritizirali da pojam pravda baš i ne ide uz njegov zakon.

Namirili smo i vas novinare

"Kao što je pravedno da radnici dobivaju plaću za svoj rad, tako je pravedno da i glazbenici ne budu zakinuti za svoj rad. A njihov bi rad ostao neplaćen ako ih se zakine u njihovim autorskim pravima. Drugim riječima, nije pravedno da netko 'vrti' njihove kompozicije, na tome zarađuje, a njima ne plaća ništa", objašnjava Josipović dodajući da tako svaki kupac medija, plativši naknadu, kupuje pravo da legalno prekopira za svoje potrebe bilo koje autorsko djelo.

"Plaćanjem naknade, od pirata postaju legalni korisnici. Inače, direktiva EU o informatičkom društvu uređuje ovo pitanje i gotovo sve zemlje EU imaju isto ili vrlo slično rješenje. Naše su naknade usklađene s kriterijima EU. Usklađivanje s direktivom, bilo je jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja o intelektualnom vlasništvu", zaključio je Josipović još jednom na kraju izbjegavši pitanje što s onim ljudima koji nikada i nisu pomislili biti pirati na bilo koji način.

Bogat kolač

Na temelju ovog zakona glazbenicima je samo prošle godine dodijeljeno 2.4 milijuna kuna, kao i dodatnih 780 tisuća kuna koje su preusmjerene na "kulturni razvoj".  Znajući sve ovo nije ni čudno da je Josipović za svoju kampanju uspio skupiti eminentan broj hrvatskih glazbenika.