ZANIMLJIVA vijest stigla je iz Argentine, točnije iz Rosarija (inače, rodni grad Lea Messija) da je Marcelo Bielsa, jedan od najkarizmatičnijih trenera u posljednjih dvadesetak godina odlučio donirati svome matičnom klubu Newell's Old Boysima ni manje ni više nego dva milijuna dolara. Aktualni trener Olympique Marseillea poklonio je taj novac u svrhu izgradnje klupskog hotela za smještaj i boravak igrača. Radovi su već započeli, hotel će imati četiri kata i smještajni kapacitet za 36 osoba, a stupanje u funkciju očekuje se iduće godine.

 

El Loco je imao samo dva uvjeta: tražio je da taj hotel bude moderan, a opet je bio i skroman te tražio da se njegovo ime nigdje ne spominje. Ipak, novinarska znatiželja jača je od one ''koja je ubila mačku'', pa su novinari Clarina saznali za to i objavili. Bielsa se nakon toga naljutio.

 

Ipak, da Bielsa nije usamljen u sazviježđu skromnih i plemenitih nogometnih zvijezda, koji svojim ponašanjem ali i konkretnim djelima ruše stereotipe o dokazat ćemo i kroz ovih deset nasumično poredanih inspirativnih primjera koje bacaju jedno sasvim drugo, puno ljudskije svijetlo na svijet profesionalnog nogometa. 

 

 

Zvijezda Arsenala djetinjstvo je proveo u zabačenom i siromašnom čileanskom gradiću i bio je prisiljen raditi od svoje šeste godine kako bi pomogao vlastitoj obitelji da preživi. Ipak, godinama nakon, kad je već postao planetarna zvijezda, Sanchez nije zaboravio korijene te učestalo pomaže omladinski pogon lokalnog kluba Arucoa. Prošli Božić je pri posjeti svojem rodnom gradu djeci podijelio hrpu slatkiša i novih garnitura dresova, a za obnovu pet nogometnih igrališta za klince, donirao je 160 tisuća funti.

 

 

U rodnoj Obali Bjelokosti, Didier Drogba je puno više od običnog nogometaša. On je tamo ikona, božanstvo, kult. No, status koji on ima u rodnoj zemlji ovaj legendarni nogometaš nije zaslužio samo sjajnim izvedbama na terenu. Drogba se godinama bavio humanitarnim radom u građanskim ratom zahvaćenoj afričkoj državi. Sudjelovao je u brojnim kampanjama koje su pozivale na mir, a posljednja donacija je 3 milijuna funti za izgradnju bolnice u njegovom rodnom Abidjanu.

 

 

Škotski internacionalac i igrač Evertona, Steven Naismith, nedavno je kupio nekoliko paketa ulaznica za domaće utakmice na Goodison Parku, kako bi omogućio nezaposlenima i beskućnicima iz cijelog Liverpoola da pogledaju koju utakmicu Premiershipa. Naismith je veoma aktivan u nekoliko humanitarnih organizacija, kako u Liverpoolu, tako i u Glasgowu, a o ovoj posljednjoj akciji je rekao:

 

''Znam da to nije mnogo, ali mislio sam da bi to mogla biti mala gesta koja bi možda barem na

kratko razveselila mnoge koji nemaju sreće u životu."

 

 

Ozil je na Mundijalu u Brazilu osvojio naslov svjetskog prvaka, a toj južnoameričkoj zemlji odužio se na način da je donirao oko 350 tisuća funti za 23 dječje operacije širom Brazila.

 

 

Sigurno najkontroverznija osoba na ovoj listi, barem kad pričamo o kontekstu stereotipa o nogometašima kao izrazitim egomanijacima. U redu, možda Ronaldo ponekad i zna pretjerati u nekim svojim zahtjevima te infantilnom i iščašenom ponašanju, no nitko mu nema pravo osporiti bogatu povijest humanitarnog djelovanja.

 

Portugalac je 2012. platio skupocjeno liječenje za devetogodišnjeg dječaka, teško oboljelog od raka, da bi godinu poslije prodao svoju Zlatnu kopačku i zaradu od 1.5 milijuna funti donirao za izgradnju dječje škole u Gazi. Također, donirao je oko 100 tisuća funti bolnici u Madeiri u kojoj se

 liječila njegova majka kako bi unaprijedili onkološki odjel.

 

 

Nakon godina i godina lošeg poslovanja kluba i neriješenih financijskih problema, Portsmouth je najprije ispao iz Premiershipa, onda u treći rang, pa u četvrti. Tada su navijači uzeli stvar u svoje ruke. Prikupili su dva milijuna funti što je privremeno osovilo klub na noge. Sudjeluju aktivno u poslovanju kluba, samo u prošloj sezoni imali su više od 10 tisuća gledatelja po utakmici, što je daleko najviše u Ligue Two, a i dalje su neumorni u svojoj želji da svoj klub vrate tamo gdje mu je mjesto, u elitni razred engleskog nogometa.

 

 

 

Krajem ožujka prvenstvenu utakmicu igrali su Dnjipro i Dinamo Kijev. Oleg Gusev, kapetan momčadi iz Kijeva se u jednom napadu sudario s protivničkim vratarom i ostao nepomično ležati. Najprisebniji je bio igrač domaćih Jaba Kankava koji je ne čekajući liječničku službu isti trenutak reagirao te Gusevu izvukao jezik i tako spriječio gušenje pokazavši da je humanost i ljudskost puno važnija od sportskog rivalstva i sakupljanja bodova.

 

 

 

Puno prije nego što li je postao ono što je danas, jedan od najboljih nogometaša svih vremena, Leo Messi je bio samo maleni klinac iz Argentine s nedostatkom hormona rasta. Tadašnji sportski direktor Barcelone, Carles Rexach prepoznao je u malenom Leu nesvakidašnji potencijal te se dogovorio s Messijevim ocem da se cijela obitelj preseli u Kataloniju, a da će Barca plaćati Leove medicinske račune. Da nije bilo providnosti i vizionarstva Carlesa Rexacha, danas bi nogomet bio puno siromašniji.

 

 

 

Za vrijeme SP u Brazilu u sjećanju nam je ostala pohlepa ganskih i kamerunskih nogometaša, koji su zbog  par desetaka tisuća eura premija, izblamirali i sebe i dres koji predstavljaju.

 

Reprezentacija Grčke napravila je nešto sasvim drugo. Cijeli je tim poslao pismo grčkom premijeru Antonisu Samarasu s ciljem da se novac, koji je trebao biti njima proslijeđen, uloži u budućnost grčkog nogometa.

 

 ''Ne želimo nikakve bonuse ni novac. Igramo samo za Grčku i za grčki narod. Od Vas želimo samo podršku u našem pokušaju da nađemo pravo zemljište i izgradimo sportski centar koji će biti dom za našu reprezentaciju'', stoji u pismu kojeg su grčki reprezentativci poslali premijeru. 

 

 

Prošlogodišnja proslava naslova prvaka škotske najviše je ostala  upamćena po prekrasnoj  i dirljivoj gesti sjajnog grčkog napadača Celtica Georgiosa Samarasa. Jedanaestogodišnji fan Celtica Jay Beatty, dječak koji boluje od Downowa sindroma, dobio je na dar od trenera Neila Lennona zlatnu medalju za osvajanje naslova prvaka.

 

Jay se zahvalio, no više od svega želio je doći u kontakt s očigledno svojim omiljenim nogometašem Samarasom. Dječak je mahao i pozivao Samarasa, koji ga je ipak uslijed čitave te gužve vidio, uzeo u naručje i odveo na teren gdje se održavala proslava. Nakon toga je Samaras doživio prave ovacije cijelog stadiona.