Jasno je da svi koji prate nogometnu Ligu prvaka, ne moraju nužno igrati nogomet, a ista je stvar s esportom. Gotovo polovina svih gledatelja ne igra igru koju prate, a to je možda i jedan od najboljih pokazatelja u kojem smjeru se kreće esport, a za njime i industrija videoigara. Streamovi, esport turniri i različiti eventi stvorili su dodatnu vrijednosti videoigrama. Gledanje drugih kako igraju videoigre omogućava uključivanje većeg broja ljudi u zajedničkoj aktivnosti, nisu više involvirani samo igrači, nego i šira publika. Esport kao vodeći segment ovog trenda privlačenjem publike uspio je dovesti i investitore koji žele prezentirati svoje brendove i proizvode široj, ali ciljanoj publici, one koju je do prije dvadesetak godina bilo gotovo nemoguće okupiti. Naravno, razvojni studiji iza igara dobili su novu zadaću. Razvoj dodatnih segmenata u igrama i razmišljanje o njenoj prezentaciji na platformama za streamanje uživo danas su jasne odrednice svakog novog naslova. Od privatnog odnosa između igre i igrača na prvim konzolama prije razvoja internetske mreže, do globalne socijalizacije i aktivnog uključenja stotine milijuna gledatelja, videoigre su prešle dalek put, a cilja nema na vidiku.

 

 

Esport publika također ima istančan ukus pa tako 70% ispitanika prati samo jedan naslov. Istraživanje provedeno na ispitanicima 10 zemalja zapadnog svijeta fokusiralo se na tri najveća esport naslova, League of Legends, Counter-Strike: Global Offensive i Dota 2. Posvećenost samo jednoj igri dobar je pokazatelj o kolikoj se zapravo publici radi. U podacima o praćenju svake igre zasebno, 70% publike ulazi u statistiku samo pod jedan naslov, te se brojke neće duplicirati na drugom naslovu. Ono što valja uzeti u obzir da Overwatch tek nailazi, a brojke su već impresivne.