Istraživali su uzorke iz 31 lige, a starost ekipe računala se kao prosječna dob igrača koji su dosad nastupili u prvenstvu. Prema podacima CIES-a Hrvatska ima drugu najmlađa liga u Europi. Naime, HNL klubovi u prosjeku su stari 24,59 godina, a tek je Slovenija s 24,51 „mlađa liga“.  „Najstarija“ liga na listi je Turska s prosjekom dobi od 28,63 godine, što znači da je u prosjeku igrač u toj ligi stariji 4 godine od onog u HNL-u.

 

 

 

Na listi od 100 najmlađih klubova Europe nalazi se čak 7 hrvatskih: Osijek na 80. poziciji, Istra na 68., Hajduk na 40., Dinamo na 33., Cibalia na 19., Rudeš na 15., dok je Lokomotiva s prosjekom 22,37 godina treća najmlađa ekipa u Europi. Klub s najstarijom prosječnom postavom u HNL-u je Rijeka, što ide u prilog tezi kako Kek bira samo prokušane kadrove, bez puno eksperimentiranja s mladim snagama. 

 

Među klubovima iz Liga petice najbolje je plasirani Lille na 6. mjestu, dok postoji 15 klubova u prvih 100 koji dolaze iz Francuske, Njemačke, Italije ili Španjolske. Engleska nije ušla u računicu jer je njihov „najmlađi“ klub Newcastle koji je 113. klub na listi. U najjačim ligama mladi igrači najlakše dobivaju prednost u Njemačkoj (s 26 godina), nešto lakše nego u Francuskoj (26,19), nakon kojih slijede Španjolska (26,96), Engleska (27,22) i Italija (27,32). 

 

 

U sklopu tog istraživanja otkrivene su još neke zanimljivosti vezane uz HNL. S prosječnom visinom od 183,5 centimetara, u HNL-u igraju najviši igrači u Europi, uz Njemačku i Dansku. 

Hrvatska je ujedno i 6. „najnestabilnija ekipa u Europi“. Stabilnost je definirana kao broj sezona u ekipi u kojoj pojedinac nastupa u tekućem prvenstvu. Kod Hrvatske to iznosi 1,36 sezona, malo više od najslabije Rumunjske (1,10) i puno manje od najbolje Austrije (2,55). Najbolji na toj listi je Dinamo u kojem igrači provedu u prosjeku 2,05 sezona. Iza njega slijede Slaven Belupo (1,95), Osijek (1,71), Hajduk 1,60), Rijeka (1,47), Lokomotiva (1,14), Rudeš (1,04), Cibalia (0,98), te Istra (0,95) i Inter (0,75) Sasvim sigurno se tu mogu naći opravdani argumenti o nedostatku uigranosti domaćih ekipa. Posebno se to tiče onih siromašnijih koji teško zadržavaju igrače i krpaju se uvijek iznova novim-starim kadrovima.

 

 

 

Također, 28,8 % minuta u prvenstvu odigranih od ekspatriota u HNL-u stavlja našu ligu na 5. mjesto u Europi. Prvi na listi su Srbi kod kojih tek 15 % ukupne prvenstvene minutaže otpada na strance, dok se na Cipru taj postotak penje na vrtoglavih 81,5. U HNL-u prednjači Dinamo s čak 58,2 % minuta koje odigraju stranci, a slijedi ga Rijeka s 52,3 % minuta. Treći je Hajduk (45), četvrta Istra (42,5), peti Slaven Belupo (36,2), dok u donju polovicu spadaju Rudeš (23,3), Osijek (18,2), Cibalia (9,1), dok su uvjerljivo na dnu Lokomotiva s 2,5, odnosno Inter s 0,4 % minuta. Ovaj parametar povezan je s mnogo faktora, prije svega mogućnošću klubova da uvezu kvalitetne strance te eventualnom programu klubova koji potenciraju polaznike svojih pogona. 

 

S 19,3 % od ukupne minutaže u prvenstvu koju su odigrali igrači koji su ponikli u klubu za koji nastupaju, Hrvatska je na 11. poziciji u Europi. Prema domaćim igračima najviše su orijentirani Slovaci (30,7), a najmanje Turci (2,2). Pritom je u Hrvatskoj najbolji Osijek s 43,5% minutaže koje su odigrali „domaći“, dok je najslabija Rijeka s 9,1 , izuzmemo li Rudeš koji ne udovoljava kriteriju da je za njih zaigrao barem jedan igrač koji je u klubu proveo tri sezone između 15. i 21. godine života. Dinamo je drugi na listi (34,9), a slijede ga Hajduk (27), Cibalia (24,1), Slaven Belupo (17,3), Lokomotiva (15,6), Inter (11) te Istra (10,2). 

 

Ovo potvrđuje čestu tezu o nepostojanju efikasnih omladinskih pogona na Rujevici, dok Hajduka tri četvrtine minutaže uzimaju igrači koji nisu ponikli u njihovoj školi, što je suprotno krilatici o  „našoj dici“.

 

 

 

Treneri u HNL-u također gotovo pa najviše miksaju u cijeloj Europi. Tek 73,5 % minutaže otpada na 11 igrača koji su najčešće nastupali u tekućem prvenstvu, a ispod Hrvatske je tek Bjelorusija (73 %). Cipar najviše vjeruje „idealnoj“ jedanaestorki koja među sobom dijeli 86,5 % minuta. Pritom Slaven Belupo mijenja najmanje (81,6 % minuta odigra idealna jedanaestorka), dok najviše mijenja Osijek (60,). Preostala tri kluba su vrlo slična u tome – najmanje mijenja Dinamo (71,9), zatim Rijeka (71), pa Hajduk (70,2). Dinamo je prodajama došao u situaciju da u slučaju ozljeda nema puno rezervnih rješenja, a primjetan je trend na vrhu tablice, izuzmemo li Osijek – najbolji klubovi HNL-a grčevito se bore za bodove i okolišaju mijenjati postavu, što potvrđuje tezu o ujednačenom HNL-u. 

 

Ovo istraživanje, iako provedeno na relativno malom uzorku (gotovo ni u jednoj proučavanoj ligi nije prošlo više od 9 kola), potvrdilo je neke teze, pa čak i stereotipe o domaćoj ligi. Slaba financijska konstrukcija klubova orijentira njihovu sportsku politiku prema mladim igračima iz njihova pogona, ali nemogućnost da ih zadrže i njihova stalna fluktuiranja ukazuju na to da se radi ipak o politici iz nužnosti, a ne uvjerenja.