"Svake godine u ovo doba tereni su vlažni, a svaki minus ih pretvara u zaleđenu površinu po kojoj je teško i opasno igrati. Nadam se da će se igrati sljedeći vikend, barem nešto, da ne odgađamo cijelo kolo. Pratimo prognozu i znamo da bi moglo biti snijega u Zagrebu i Osijeku. Odlučit ćemo u interesu zdravlja igrača i gledatelja, nema nam druge", rekao je Brezni. 

 

HNS je nedavno najavio početak izgradnje šest prvoligaških terena (Istra, Cibalia, Kranjčevićeva, Maksimir, Inter, Koprivnica), a trenutačno samo Dinamo ima grijani teren u cijeloj ligi. 

 

Zimski uvjeti prave velike probleme prvoligašima, iako smo u prošlosti svjedočili nekim utakmicama u ekstremnim uvjetima, poput one Dinama i Olympiakosa 1998. na promrzlom Maksimiru, pa Dinama i PAOK-a 2010. na -15, kao i dvoboja Hrvatske i Ukrajine u baražu za SP u Francuskoj 1998. te Hrvatske i Izraela 2007. godine. 

 

 

Ipak, ako nas sjećanje ne vara, rekord po broju minusa ispod nule i dalje drži utakmica između tadašnje Croatije i Olympiakosa u grupnoj fazi Lige prvaka prije točno 20 godina.

 

Modri su u  posljednjem kolu odigranom 9. prosinca 1998. na zaleđenom Maksimiru propustili priliku osvojiti prvo mjesto u skupini ispred Grka, Porta i Ajaxa te se plasirati u nastavak natjecanja.

 

Jedan od aktera te tužne i hladne maksimirske noći bio je i Tomo Rukavina koji je s nama podijelio svoja sjećanja na tu sibirsku noć u Zagrebu.

 

''Uh, kad se sjetim te sezone. Šteta. Prema tadašnjem sustavu samo je prvoplasirana momčad išla u drugi krug. Imali smo odličnu, sjajnu priliku da izborimo proljeće u Europi, no eto, na kraju smo bili drugi. Bili žrtve tog suludog sustava kojeg je UEFA odredila samo za tu sezonu. U posljednjoj utakmici u grupi protiv Olympiakosa imali smo priliku izboriti čak i prvo mjesto, no realno, bila je to nemoguća misija. Najprije, trebala nam je pobjeda od tri razlike, što je protiv iskusne i jako dobre grčke momčadi bilo jako teško ostvariti. Posebno po onim nemogućim uvjetima. Sjećam se da smo utakmicu počeli na -17, a završili smo je na -21. Teren je bio zaleđen i svi smo igrali u tenisicama", odmah na početku rekao nam je bivši hrvatski reprezentativac.

 

Zašto je UEFA uopće dozvolila da se igra u takvim nordijskim uvjetima, pitali smo Rukavinu.

 

''Zaista ne znam. Ni meni to nije jasno. Najgore je bilo kad je počelo drugo poluvrijeme. Poveli smo golom Jeličića, nadali smo se da u nastavku možemo napraviti čudo. Taman smo se nešto, koliko toliko, ugrijali u svlačionici, a onda je i ono malo šansi za igru nestalo. Kako kod nas tako i kod Grka. Bilo je toliko hladno da se tih drugih 45 minuta nogomet više nije igrao. Vjerujte mi, nismo bili u stanju od hladnoće ni komunicirati jedan s drugim. Pokušavali smo, ali glas jednostavno nije izlazio. Kad su oni dali gol, sve je bilo gotovo. Šteta, no nismo mi priliku prokockali u Zagrebu, već u Pireju i u Portu, kad smo odigrali zaista loše'', dodao je Rukavina.

 

To je bilo prije 20 godina. Od tada do danas nije se puno promijenilo po tom pitanju. Jednostavno, osnovni preduvjeti moraju se stvoriti, poručuje i Marijan Kustić, HNS-ov direktor za infrastrukturu i natjecanja.

 

"Grijani tereni su nužnost. U ekstremnim uvjetima ponekad neće pomoći, jer ste vidjeli da utakmice odgađa i Juventus. No osnovni preduvjeti za nogomet moraju se stvoriti, jer u tom slučaju ne trebaju nam dekoracije poput brojača. Moramo osigurati osnovne uvjete klubovima i zdravlje te sigurnost igrača. Međunarodni je natječaj otvoren do 20. ožujka, a sve informacije dostupne su na internetskim stranicama HNS-a. Nekoliko dobavljača već su se predstavili u HNS-u. Planiramo da radovi budu gotovi do srpnja te da klubovi spremni otvore novu sezonu", kazao nam je Kustić.