Foto: Agencija Anadolija

HRVATSKA za nešto više od pet mjeseci postaje dio Europske unije, a tad će ulazak u Lijepu našu za građane susjednih država - Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, biti znatno pooštren. Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske (MVEP).

Ovih je dana, kao dio prilagodbe ulaska u EU, Hrvatska najavila uvođenje viznog režima za državljane Turske od 1. travnja ove godine. Ipak, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u službenim dokumentima kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.
 
"Osim kad je riječ o nositeljima ne-biometrijskih putovnica BiH, ne-biometrijskih putovnica Crne Gore i putovnica koje izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sustav morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjane putovnice. Isto vrijedi i za državljane Makedonije", kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

Pooštravanje režima ulaska u Hrvatsku najviše će pogoditi građane Bosne i Hercegovine koji su u Hrvatsku navikli ulaziti samo s osobnom iskaznicom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine tisuća građana koji imaju dvojno državljanstvo. "Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima", konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ali ipak nagovještavaju skore izmjene takvog režima.
 
Naime, s datumom pristupanja EU Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog europskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice. "To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kad je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima", kazali su AA u Ministarstvu.
 
No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske. "U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH", zaključeno je.

"Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina"
 
Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. Žarko Puhovski, kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica u čitavoj EU. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.

"Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU", kazao je Puhovski za AA.
 
Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će "tisuće ljudi iz BiH u narednim godinama patiti". "BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kad je Slovenija prije deset godina ulazila u EU - mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za tisuće ljudi u narednim godina", upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.
 
Puhovski objašnjava i kako se regija Zapadnog Balkana od 1. srpnja redefinira te da Hrvatska više ne pripada regiji. "To je ono što ljudi nikako da razumiju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvojbeni centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj dio svijeta već idu u Beograd. Jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsječena od Zapada. S druge, bit će uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar. S treće strane, svaki političar će znati da put kroz EU ide kroz Zagreb. To su shvatiti svi, osim predsjednika Srbije Tomislava Nikolića", objašnjava Puhovski.