Foto: Ilustracija

ZAKONODAVNI okvir vezano za položaj žrtava i svjedoka u sudskim postupcima, dobar je i slijedi europske standarde, ali provedbe zakonskih odredaba, broj educiranih stručnjaka i potreban novac ispod su europskih standarda, zaključeno je na okruglom stolu "Poboljšanje pravnog, psihološkog i ekonomskog položaja žrtava i svjedoka", koji je danas održan u Ministarstvu pravosuđa.

U Samostalnom sektoru za podršku žrtvama i svjedocima u kaznenim i prekršajnim postupcima do sada je obavljeno više od 3600 razgovora sa žrtvama i svjedocima, a od lani, od kada je otvoren, u pozivni centar javilo se više od dvije tisuće svjedoka i žrtava koji su dobili informaciju o svojim pravima i pomoći koju mogu dobiti, rekla je načelnica Sektora Nikica Hamer Vidmar.

Pravo da razumiju i budu shvaćeni, te pravo na informaciju o sudskom postupku ključni su i za pravosuđe i za žrtve i svjedoke, i zato sustav podrške tim osobama treba biti transparentan i treba ga stalno dograđivati, istaknula je Hamer Vidmar.

Izvijestila je da su na županijskim sudovima već osnovani odjeli za podršku u kojima rade i volonteri, koji žrtvama i svjedocima pomažu oko tehničkih stvari, primjerice dolaska na sudove, uz njih su dok svjedoče ili daju iskaze te im ukazuju na njihova prava.

Zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu Dijana Kovačević Remenarić, podsjetila je da je hrvatsko zakonodavstvo implementiralo odredbe Direktive Vijeća Europe o uspostavi minimalnih standarda o pravima, podršci i zaštiti žrtava kaznenih dijela, ali da je primjena neujednačena, te da se u nekim kaznenim postupcima to primjenjuje bolje, negdje lošije, a negdje se ne primjenjuje uopće. Razloga za to je više, a jedan je i nedostatak prostora, dodala je.

No, ipak stvari su se pokrenule, a najveći pomak očituje se u tome što se, osim na okrivljenika, fokus u kaznenim postupcima usmjerio i na žrtve i svjedoke.

Napredak u sustavu besplatne pravne pomoći žrtvama i svjedocima je sve lošiji

Zakon o kaznenom postupku definirao je žrtvu kaznenoga djela kao osobu koja trpi fizičku i duševnu posljedicu te imovinsku štetu. Dakle, sve je normirano, ali pitanje je prakse je li žrtvi omogućeno da se koristi svojim pravima, rekla je Kovačević Remenarić. Naglasila je kako žrtve često uopće ne znaju da imaju, a kamoli koja prava.

O potrebama žrtava i svjedoka obiteljskog nasilja govorila je sutkinja Branka Žigante Živković, ocijenivši da je stanje na terenu tužno. Naši suci često se ponašaju kao da ne poznaju zakonske odredbe o pravima žrtava i svjedoka, ustvrdila je.

Voditeljica službe prevencije Ravnateljstva policije Sandra Veber govorila je o položaju žrtve u policijskom postupku, podsjetivši da su policajci uglavnom prvi koji se susreću sa žrtvama i svjedocima te im zato treba dodatna edukacija kako bi ih već na licu mjesta mogli uputiti u njihova prava.

Napredak u sustavu besplatne pravne pomoći žrtvama i svjedocima je sve lošiji, a to nije ni čudno s obzirom da se za tu namjenu iz državnog proračuna izdvajaju tek neznatna sredstva, istaknuo je profesor Alan Uzelac sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Za ovu godinu osigurano svega 500 tisuća kuna

Za ovu je godinu osigurano 500 tisuća kuna, sa čime se trebaju financirati svi projekti, uključujući i one civilnoga sektora, a to je premalo. Zemlje Europske unije prosječno za pravnu pomoć izdvajaju 6,8 eura po stanovniku, a Hrvatska 0,1 euro. Susjedna Slovenija izdvaja tri eura.

Norveška koja je po broju stanovnika slična Hrvatskoj u prošloj je godini za te potrebe izdvojila 707 milijuna norveških kruna, a Irska će u ovoj godini izdvojiti 46 milijuna eura, naveo je, ističući kako ti iznosi govore sve.

Na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici civilne udruge Dokumenta koji se bave podrškom žrtvama i svjedocima uglavnom iz vremena Domovinskog rata, Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba i drugi.