Foto: Facebook

VELIMIR BUJANEC i Tomislav Karamarko, zagrljeni, rame uz rame (dobro, rame uz struk), nacereni od uha do uha, kao da su rođena braća ili barem najbolji prijatelji.

Portret je to koji je prošlog tjedna obišao Hrvatsku, a nastao je nakon što se Karamarko očito ugodno podružio s neonacistom Bujancem u njegovoj televizijskoj emisiji, posvećenoj isključivo širenju desničarske propagande i veličanju HDZ-a. Iako se danas svojski trudi da Karamarka dovede na vlast, prema aktualnom šefu HDZ-a Bujanec je prije nekih 15 godina imao znatno drugačije mišljenje. Tada je, naime, tvrdio da mu Karamarko prijeti smrću.

Urednik Imperijala Bujanec optuživao Karamarka za prijetnje smrću

Svoje crnilo u lipnju 2000. godine Bujanec još nije širio putem TV ekrana, ali kao glavni urednik tabloida Imperijal, poznatog prvenstveno po lažima i podmetanjima, u jednakoj je mjeri zagađivao javni prostor. Iste te godine Karamarko je, nakon što je vodio kampanju Stipe Mesića, postao šef Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), glavni i odgovorni za tajne službe.

Uredništvo Imperijala s Karamarkom nije bilo u nimalo dobrim odnosima. Vidi se to iz njihovog priopćenja kojeg je 10. lipnja 2000. prenijela Slobodna Dalmacija. U njemu šefovi Imperijala Irena Divković i Zoran Milanović (imenjak i prezimenjak aktualnog premijera) tvrde da ih je Karamarko pozvao na službeni sastanak u UNS, te im prijetio oduzimanjem državljanstva i izgonom iz Hrvatske.

"Iste noći, u tri sata ujutro, glavni urednik Imperijala Velimir Bujanec zaprimio je prijetnju ubojstvom na mobitel. U tipično mafijaškom stilu glas s druge strane žice je prijeteći izjavio: 'Mrtav si!', a potom je izdiktirao točnu adresu Bujančeva stana", stajalo je u Imperijalovom priopćenju.

Karamarku bilo ispod časti da mu uopće odgovara

Ove optužbe Karamarko je istog dana demantirao u priopćenju koje je prenijela Hina, iako je priznao da je pozvao na sastanak Divković i Milanovića.

"Točno je da smo razgovarali o uređivačkoj politici tjednika kojem su urednici i da sam tom prilikom izrazio neslaganje s takvom politikom, koja je za mene, kao demokrata i kao čovjeka, neprihvatljiva jer sam svjestan dalekosežnosti takvog pisanja. Izrazio sam pritom mišljenje da bi gospodin Zoran Milanović, koji je imao privilegij stjecanja državljanstva kao osoba od posebnog interesa za RH, trebao ipak imati konkretniji odnos prema institucijama ove države", poručio je tada Karamarko, te dodao kako je ispod njegovog nivoa komentirati optužbe da je Bujanec dobio prijetnje smrću.

Za Karamarka je Tuđman bio boljševik

Arhiva Slobodne Dalmacije daje i druge zanimljive uvide u razmišljanja nešto mlađeg Karamarka. Današnji šef HDZ-a u intervjuu kojeg je u veljači 2000. dao Vuku Đuričiću, aktualnom glasnogovorniku Uskoka, Franju Tuđmana je nazivao boljševikom, dok danas bez njegove biste vjerojatno ne ide ni na zahod.

"Mora se napokon stvoriti demokratsko ozračje u društvu, u državi, potpuni osjećaj slobode, a kad se stvori takvo ozračje i kad počne funkcionirati gospodarstvo, onda će politika biti tercijarna pojava kojom će se baviti netko koga to baš jako zanima. U bivšoj je vlasti bilo dosta elemenata boljševičkog mentalnog sklopa, odnosno ona je u svom najvećem dijelu na taj način funkcionirala i s takvom se praksom u svim segmentima mora prekinuti. Dakle, nije dovoljno samo smijeniti tu vlast, treba taj nazadni mentalni sklop, koji je najčešće bio dominantan, razbiti", kazao je tada Karamarko.

Bio je to, zanimljivo je primijetiti, njegov odgovor na pitanje hoće li tajne službe i dalje uhoditi nepodobne novinare i političare. Udbaške metode su prošlost pa ih tamo treba i ostaviti, obećavao je tada Karamarko.

"Mislim da napokon sva ta debela vrata i sve te razne sefove treba zaključati. Koristiti nečiju prošlost, odnosno razne konstrukcije u dnevnopolitičke svrhe je ispod svake razine. To smo najbolje osjetili mi koji smo sudjelovali u kampanji predsjednika Mesića. Primjer je to kako se može iskonstruirati i krivotvoriti nečija prošlost", tvrdi čovjek koji se danas zalaže za lustraciju i koristi "prošlost, odnosno razne konstrukcije u dnevnopolitičke svrhe".