Foto: Dragan Matić/Cropix

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama, CRO -Demoskop, koje je provedeno u prva tri radna dana travnja, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremenu stagnaciju potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a zabilježen je i blagi rast potpore HSS-a i HNS-a. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji 16 mjeseci nakon parlamentarnih, ali i mjesec i pol prije lokalnih izbora.

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom travnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 25 posto izbora (prema prošlomjesečnih 25,2 posto, ili najviših 34 posto iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, ovaj je mjesec ostao na istoj razini potpore iz prošlog mjeseca (18,8 posto). Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,2 posto (prema 9,7 posto iz ožujka; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2 posto).

HNS i HSS dijele četvrto mjesto s izborom od 2,8 posto (i obje su stranke zabilježile blagi porast izbora u posljednjih mjesec dana). HDSSB je na šestom mjestu s izborom od 2,7 posto (prije mjesec dana 3,1 posto). Još samo Nezavisna lista Ivana Grubišića bilježi izbor veći od 2 posto. Šest se stranaka/lista natiskalo između 1 posto i 2 posto (HSLS i HSP po 1,8 posto; HSP dr. A. Starčević i HSU po 1,7 posto; IDS 1,4 posto i BUZ 1,1 posto). Sve su ostale stranke imale izbor ispod 1 posto te su zabilježile skupni izbor od 1,7 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (24,9 posto), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40 posto od ukupnog uzorka).

Josipović i dalje dominira na ljestvici popularnosti, Karamarko i Milanović najomraženiji

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,8 posto izbora (prošli mjesec 43,3 posto) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,1 posto (prošli mjesec 7,5 posto), a premijer Milanović s izborom od 5,5 posto je na četvrtom mjestu. Ivan Grubišić s 3,5 posto izbora drži peto mjesto (u ožujku 4,7 posto). Slijede potpredsjednica Vlade i nova predsjednica HNS-a Vesna Pusić s 3 posto, Ruža Tomašić s 2,4 posto, Jadranka Kosor i Milan Bandić po 2,3 posto, a prvih deset završavaju Slavko Linić i Tomislav Karamarko s po 2,1 posto izbora.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara treći mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 29,4 posto izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u odnosu na prvog pratitelja. Drugo je mjesto ovaj mjesec pripalo Zoranu Milanoviću koji je zabilježio povećanje izbora za najnegativnijeg političara u zemlji s prošlomjesečnih 11,5 posto na sadašnjih 14 posto. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13 posto prema 12,2 posto iz ožujka). Slavko Linić s izborom od 12 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 11 posto. Bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo utjecati i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 5 posto izbora drži šesto mjesto. Približavanje lokalnih izbora i povećano javno pojavljivanje splitskog gradonačelnika Keruma priskrbilo mu je češći izbor za najnegativnijeg hrvatskog političara i s 1,9 posto je na sedmom mjestu. Ministar Jovanović je s 1,5 posto na osmom mjestu, a u prvih su deset političara još Vladimir Šeks s 0,7 posto izbora i predsjednik Josipović s 0,5 posto.

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 69,9 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 80,3 posto građana/ki (prema 79,8 posto iz ožujka), dok je negativan za 10,4 posto (prije mjesec dana 10,9 posto). Zoran Milanović je pozitivan za 40,5 posto ispitanika/ca (u ožujku 38,7 posto), a negativan za 45,4 posto (u ožujku 44,9 posto). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 5 postotnih poena, te već drugi mjesec bilježi negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 11,4 posto građana/ki (u ožujku 13 posto), dok je za njih 75,5 posto negativan (u ožujku 74,6 posto). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 64,1 postotnih poena. U prvom mjerenju nakon promjene na stranačkom vrhu predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 56,6 posto građana/ki, a negativna za 27,9 posto (netto pozitivan doživljaj od 28,6 postotnih poena). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 36,1 postotnih poena), samo malo slabiji za Dragutina Lesara (netto pozitivan 33,9 postotnih poena) i Ivana Grubišića (netto pozitivan 30,1 postotnih poena). Netto pozitivan je doživljaj zabilježen i za predsjednika HSS-a Branka Hrga (6,4), dok je Ruža Tomašić sa svojim izjavama i obrazloženjem iste o "gostima u Hrvatskoj" srozala svoj netto doživljaj iz pozitivnog u ožujku (+15,2 postotnih poena) na negativan u ovom mjesecu (-18,5 postotnih poena).

Hrvatima najvažniji događaji i teme u ožujku izbor novog Pape, kriza i rast nezaposlenosti

U posljednjem istraživanju dvije su teme izdvojile po češćem izboru za događaj/temu mjeseca ožujka: izbor novog pape Franje I. 32,9 posto, gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi radnika, pad standarda građana 15,2 posto.

Slijede tri teme s izborom od 4 do 8 posto: smrt djevojčice Nore Šitum 7,6 posto, potpisivanje memoranduma o rješenju za Ljubljansku banku (4,6 posto) i odluka o smanjenju plaća zaposlenih u javnom sektoru od 3 posto (4,1 posto).

Osam je događaja s izborom između 2 i 3 posto: pobjeda Hrvatske nad Srbijom i Walesom u kvalifikacijama za SP (3,0 posto), novo zaduživanje RH za 1,5 milijarde US dolara (2,8 posto), isključenje Jadranke Kosor iz HDZ-a (2,6 posto), odluka o izborima za EU parlament, predaja izbornih lista, događanja u splitskom brodogradilištu i inicijativa predsjednika Josipovića za pomoć prezaduženim građanima (po 2,5 posto), uhićenje Zdravka Mamića zbog sumnje na govore mržnje (2,3 posto) i nastavak suđenja u slučaju Fimi Media (2,1 posto). Sve su ostale teme zabilježile rjeđi izbor.

Vladu podupire 35 posto Hrvata

Vlada RH u svom petnaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 35 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 35,7 posto), dok vladinu politiku ne podržava 49,7 posto građana (prema 49,5 posto iz ožujka) uz 15,2 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,23), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10.