Davor Miličić: Odlazak dobrih podrazumijeva uvoz "loših" liječnika
Screenshot: HRT/YouTube
VELIKO zanimanje za prošlomjesečni Međunarodni sajam karijera u zdravstvu je dobra vijest za organizatore, ali predstavlja glavobolju za Hrvatsku, piše Reuters.
Otkad se Hrvatska pridružila EU u srpnju 2013. godine i dobila pristup golemom tržištu rada namjeru da napusti zemlju je iskazalo 752 liječnika, ili 4 posto od ukupno broja, sugeriraju podaci strukovnih komora. Prema podacima Ministarstva zdravlja iz Hrvatske je već otišlo 233 liječnika i 98 medicinskih sestara
> Varga: Hrvatsku je u dvije godine napustilo 233 liječnika i 98 sestara
"Vani je sve bolje nego ovdje, od plaće do radnih uvjeta i društvenog statusa," rekao je za Reuters zagrebački anesteziolog Matej, zatraživši da se ne navede njegovo prezime iz straha da bi mu najava odlaska mogla uzrokovati probleme na poslu.
Bolnica mi nije kupila novu uniformu u 17 godina
Gordana Miškulin, predstavnica "Inicijative medicinskih sestara – medicinskih tehničara temeljnog obrazovanja", procjenjuje da je Hrvatsku u posljednjim godinama napustilo između 500 i 600 medicinskih sestara.
"Već nas je premalo; stalno radimo prekovremeno, ne čudi me što odlaze čak i sestre u svojim pedesetim godinama," rekla je Miškulin.
"Moja bolnica mi nije kupila novu uniformu u 17 godina, a posljednja koju sam dobila su donirali stranci. Mi sad uniforme kupujemo na Ebayu; one su jeftinije od onih koje se izrađuju ovdje".
Viši kirurg koji je također ponudio komentar pod uvjetom anonimnosti, kaže da je Zagreb prošle godine napustilo šest anesteziologa. "Od nas se iz godine u godinu očekuje da radimo sve više i više, za skromne plaće, sa zastarjelom opremom i padajućim proračunom".
Nacionalni ponos
Trend odlaska liječnika izaziva dodatni pritisak u hrvatskom već prezaduženom sustavu javnog zdravstva koji je nekoć bio nacionalni ponos zbog kvalitetne i besplatne usluge, a kojeg su sukcesivne vlade neuspješno pokušale reformirati od 1991. godine, piše Reuters.
S kolapsom industrije iz komunističke ere u 1990-im godinama i rastom nezaposlenosti, sektor javnog zdravstva se našao u mukama, sve je manje novca i sve više zahtjeva od populacije koja stari.
Bolnice financirane državnim proračunom jedva spajaju kraj s krajem. Samo prošle godine, one su generirale gubitke u iznosu od 1.2 milijarde kuna, rekla je u ožujku ravnateljica HZZO-a, Tatjana Prenđa Trupec.
Kirurzi kažu da su pacijenti suviše navikli na besplatne ili izuzetno jeftine usluge. Specijalistički pregled koji nije pokriven temeljnim osiguranjem iznosio samo 20 kuna, "za taj novac meni u kuću neće doći ni vodoinstalater", rekao je jedan odi intervjuiranih liječnika.
Uvoz "loših" liječnika
Doktor Ivica Babić iz Hrvatskog liječničkog sindikata kaže da Hrvatskoj već nedostaje oko 4,000 liječnika, pogotovo opće prakse. "Problem je sve ozbiljniji jer odlaze liječnici u najboljim godinama, a mi ne znamo koliko će ih još otići," rekao je.
Davor Miličić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu (MEF), ocjenjuje pak da će, u slučaju da se trend nastavi, Hrvatska morati uvesti liječnike "iz zemalja gdje je razina medicinskog obrazovanja slabija nego ovdje". Prema njegovim riječima, specijalisti u Hrvatskoj u prosjeku zarađuju 9,000 kuna mjesečno, četiri puta manje nego u Austriji ili Njemačkoj.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati