Foto: FAH

BIVŠI pripadnici policijske antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina danas su oslobođeni za ubojstvo srpskih civila u selu Grubori kod Knina nakon oslobodilačke akcije Oluja 1995.

Drlju je tužiteljstvo teretilo za neposredno počinjenje zločina nad šestero civila kao i za nesprječavanje podređenih u ubijanju civila i paljenju njihovih domova, a Krajinu za zapovjednu odgovornost.

Tijekom dvije i pol godine postupka kroz sudnicu suca Zdravka Majerovića prošlo je više od 70 svjedoka, među njima i niz bivših specijalaca i njihovih zapovjednika od Željka Sačića, koji je u odvojenom postupku osumnjičen jer nije poduzeo ništa kako bi spriječio taj zločin ni kaznio počinitelje, do ratnog zapovjednika cijele specijalne policije Mladena Markača. On je kazao da ga za Grubore nitko nije pitao sve do 2001. iako je pripremio opsežan spis s izjavama svih terenskih zapovjednika.

Glavni tajnik HDZ-a te bivši zamjenik ravnatelja policije Milijan Brkić priznao je na sudu da je tijekom istrage kontaktirao osumnjičene i moguće svjedoke zločina, no sve je navodno radio u dogovoru s glavnim državnim odvjetnikom Mladnom Bajićem.

Svjedoci su govorili i o mogućim manipulacijama s izvješćima pa je tako bivši zapovjednik jedinice Josip Čelić kazao da je prvo izvješće pisao prema onome što su mu prijavili zapovjednici grupa na terenu, drugo po Sačićevom diktatu, a treće po povratku u bazu u Lučkom.

Kako su neki svjedoci tijekom suđenja mijenjali iskaze, a većina sudionika akcije, osim za zločine, nije znala niti tko su im bili nadređeni na mjestu zločina napravljene su dvije rekonstrukcije.

Za zločin u Gruborima, koji se dogodio uoči prolaska Vlaka slobode kojim je državni vrh nakon Oluje išao za Split, sudilo se i Igoru Beneti. No, on je u travnju 2011. pronađen obješen u šumi pored Otišića. Iako je policija izvijestila da je riječ o samoubojstvu Sačić je javno izrazio sumnju da je Beneta ubijen.

Dvojica optuženika od početka su poricali krivnju, a Drljo je u svojoj obrani kazao i da ga kao "časnika, vjernika i čovjeka" zgrožava zločin opisan u optužnici.

Sud: Zločinom u Gruborima jedinica "čista obraza" svedena na razinu "srpskih bandi"

Dvojica bivši pripadnika antiterorističke jedinice Lučko Frano Drljo i Božo Krajina danas su zbog nedostatka dokaza nepravomoćno oslobođeni optužbi za ubojstva civila i palež u selu Gruborima nakon oslobodilačke akcije Oluja, no sud je zaključio da je zločin mogao skriviti samo netko od pripadnika te elitne postrojbe koja je sve prethodne ratne godine prošla "čista obraza", da bi se na kraju svela na razinu "srpskih bandi".

Predsjednik sudskog vijeća Zdravko Majerović kazao je obrazlažući presudu da je nakon suđenja sigurno tek da je u Gruborima tijekom operacije čišćenja terena ubijeno šest ljudi kao i da su to mogli učiniti samo pripadnici ATJ Lučko.

"Tamo je počinjen strašan zločin. Ubijeni su nevini ljudi, stari muškarci i žene koji su bilo oko svojih kuća, ili nepokretni ležali u krevetima i za to nema opravdanja. Životi su im prekinuti radi nečijeg hira i time je osramoćena hrvatska država i svi mi"; kazao je Majerović.

Istaknuo je i da je tim zločinom osramoćena elitna postrojba koja je cijeli rat prošla čista obraza, nakon čega ih je netko od njenih pripadnika sveo na razinu "srpskih bandi koje su harale Hrvatskom".

I dok tužiteljstvo najavljuje žalbu, jer se ne slaže s odlukom suda, obrana optuženih izrazila je zadovoljstvo što su njihovi branjenici oslobođeni. Podsjećaju da su od početka isticali da za tvrdnje iz optužnice nema dokaza te da je jedini rezultat neutemeljene optužnice što su Drljo i Krajina tridesetak mjeseci proveli u zatvoru.

Presudu su, kao i cijelo suđenje, pratili i predstavnici nevladinih udruga za ljudska prava koji su istaknuli da ostaje činjenica kako je netko kriv za teške zločine te da Grubore treba kvalitetnije istražiti.

Voditeljica udruge Documenta Vesna Teršelič kazala je da je za zločine nakon oslobodilačke akcije Oluja donesena tek jedna pravomoćna presuda, iako je po izvještajima HHO-a bilo više od 600 žrtava, dok ih je u službenoj evidenciji državnog odvjetništva 147.

"Važno je napomenuti da se u ovom zločinu opstruiralo istražne radnje, da se i u sudnici Županijskog suda i u Hagu jasno čulo kako su išle opstrukcije. Vrlo je važno uputiti poruku da je ovdje riječ o tome da unutar jedinice koja je bila u Gruborima nitko nije progovorio tko je ljude ubio. Dakle svjedocio nisu progovorili i odgovornost je na njihovoj savjesti", kazala je Teršelič.

Ustvrdila je da je Oluja bila oslobodilačka akcija u kojoj su oslobođena područja kako bi se prestala kršiti prava za jedan dio stanovništva Hrvatske, dok je, istovremeno, za srpsko stanovništvo koje je bježalo to bio "egzodus u kojem su počinjeni zločini koji su skoro ostali bez sudskog epiloga".

"Mislim da je vrlo važno da Hrvatska u kolovozu kada se obilježava obljetnica Oluje pronađe način kako bi se sjetili na te ubijene civile", kazala je Teršelič dodajući da taj teret ne može nositi samo pravosuđe nego i predstavnici drugih institucija, a na prvom mjestu političari.

Građanski aktivist Zoran Pusić kazao je da mu se na izlazu sa suda obratio ratni zapovjednik postrojbe Željko Sačić, koji je u odvojenom postupku također osumnjičen jer nije poduzeo ništa kako bi spriječio zločin u Gruborima.

"Ja mislim da je to pitanje koje njemu treba uputiti", kazao je Pusić, podsječajući da je i sud zaključio kako je za zločin odgovoran netko iz te jedinice.

"Ako bi tko trebao istraživati to su oni, a ne nevladine organizacije, kako bi se skinula ljaga s ljudi koji to nisu učinili, a sada je i ovom presudom razmazano na sve. Zločin su počinili pojedinci, to nije počinila cijela jedinica i Sačić bi trebao biti zabrinut za ovu presudu", zaključio je Pusić.