Foto: Index

GLAVNI državni odvjetnik Mladen Bajić odavao je povjerljive informacije i samom Ivi Sanaderu.

> Video: Milena Šenator potvrdila da je Kutle isplatio Sanaderu 800.000 maraka

> DORH: Došli smo do novih saznanja i razgovarali s Milenom Šenator

> Šenator: Da se kriminal zaustavilo prije deset godina, danas ne bi galopirao

U prosincu 2009., dok je Sanader još bio počasni predsjednik HDZ-a, a u javnosti ga se prozivalo zbog provizija na kredite Hypo Alpe Adria Banka, Mladen Bajić slao mu je utješne SMS-ove i informirao ga o postupcima svjedoka iz istrage. U jednoj od poruka čestitao mu je na oštro intoniranom priopćenju u kojem Sanader kritizira novinare i prijeti im tužbama. "Dobro jutro. Jako dobro priopćenje. pozdrav", glasio je oduševljeni Bajićev SMS.

U drugoj poruci koju posjedujemo, poslanoj u kasnim večernjim satima, izvijestio ga je o iskazima Milene Šenator, svjedokinje u jednom od brojnih postupaka protiv Miroslava Kutle, koja je DORH-u još 2001. otkrila povezanost Sanadera, Kutle i Hypo banke. Iz sadržaja SMS-a vidljivo je da se Bajić stavio u ulogu odvjetnika bivšeg premijera, sugerirajući mu kako da se brani od novinarskih optužbi, ali i od mogućih istražiteljskih pitanja. Bajić je tako pisao Sanaderu: "U smislu kako nema veze sa H.B. (Hypo bankom, op.a) nego sa inf. iskazom bivše Kutline blagajnice koji je kasnije opovrgla ili demantirala. Pozdrav". Drugim riječima, Bajić savjetuje Sanadera da se ne uzrujava zbog iskaza "Kutline blagajnice" jer on ne vodi izravno do Hypo banke, i jer ga je, uostalom, i ona sama već demantirala.

Tko je Milena Šenator i zbog čega je u prosincu 2009. bila tako važna Mladenu Bajiću i Ivi Sanaderu?

Riječ je o bivšoj financijskoj direktorici (a ne blagajnici kako je posprdno naziva Bajić) Kutline Globus Grupe i jednoj od njegovih najbližih suradnica, koja je još 2001. godine tužiteljstvu svjedočila o proviziji koju je Ivo Sanader navodno dobio od Miroslava Kutle za kredit dogovoren 1996. u Hypo Alpe Adria Banku. Bio je to prvi trag o bliskosti Ive Sanadera s bankom iz Klagenfurta. Pored toga, Šenator je svjedočila i o Kutlinim isplatama na crno mnogim hrvatskim poduzetnicima, bankarima, političarima i vlasnicima danas vodećih medija. Uz to, tužiteljstvu je priložila i brojnu dokumentaciju, kompjuterski vođeno knjigovodstvo te brojeve računa u hrvatskim bankama preko kojih se odvijao dio spornih plaćanja. Njen iskaz dan DORH-u, međutim, ubrzo je iscurio u izdanja EPH-a čiji je vlasnik Ninoslav Pavić također spomenut u njenom svjedočenju, nakon čega Milena Šenator jedno vrijeme odustaje od suradnje s tužiteljstvom. No, unatoč odustajanju od iskaza u jednom sudskom sporu protiv Kutle, Milena Šenator nastavila je kontakte s DORH-om što su, uostalom, isticala i priopćenja iz ureda glavnog državnog odvjetnika. U ladici glavnog državnog odvjetnika Bajića stajao je i njen opširan iskaz s priloženom dokumentacijom koja je mogla poslužiti za pokretanje kriminalističkog istraživanja, onako kako je, puno kasnije i tek kad je Sanader izbačen iz HDZ-a, poslužila "crna bilježnica" HDZ-ove (doista) blagajnice Branke Pavošević.

Informacije Milene Šenator aktualizirali su mediji 2009., a dijelom ih je potvrdila i prva optužnica protiv Ive Sanadera, koja se odnosila upravo na proviziju za dobiveni kredit HAAB-a, ali onaj Ministarstva vanjskih poslova RH iz 1995. Iz materijala kojeg je austrijsko pravosuđe proslijedilo DORH-u i koji je postao dio sudskog spisa o Sanaderu vidljivo je da je drugi kredit Hypo Alpe Adria Banka u Hrvatskoj realiziran putem Kutlinog poduzeća Diona 1996, što je tvrdila i Šenator.

Bajićevo najubojitije oružje - curenje tajnih podataka u neograničenim količinama

No, državno odvjetništvo pod Mladenom Bajićem do danas nije naložilo kriminalističku provjeru informacija Milene Šenator, iako je njen iskaz proglasilo tajnim. Obveza čuvanja službene tajne, međutim, nije spriječila Bajića da u prosincu 2009. o njenom svjedočenju informira tada još uvijek utjecajnog bivšeg premijera. Poruke poslane u kasne noćne sate nisu izgledale nimalo suzdržano, kako Bajić danas želi prikazati svoj odnos sa Sanaderom. Naprotiv, one do kraja razotkrivaju njihov odnos koji se samo mjesec dana kasnije dramatično mijenja. Predsjedništvo HDZ-a, naime, u siječnju 2010. izbacuje Sanadera iz stranke i on gubi svaku moć. Tih dana reagira i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić te najavljuje istragu protiv Ive Sanadera, ali ne hrvatskim medijima, nego američkim diplomatima. O tome svjedoče bilješke američkog veleposlanstva u Zagrebu nakon sastanka s Mladenom Bajićem u siječnju 2010., objavljene na WikiLeaksu.

"Slučaj za koji su hrvatski tužitelji najviše zainteresirani ilegalno je posredovanje između Sanaderovih prijatelja i austrijskog Hypo Alpe Adria Banka. U slučaju Hypo, Sanader je navodno dogovorio zajam od četiri milijuna njemačkih maraka svom susjedu iz devedesetih Miroslavu Kutli, za što je od Kutle zauzvrat primio 800.000 njemačkih maraka", tvrdi se u bilješci američkih diplomata.

Posve je jasno da se Bajićev odnos prema Sanaderu promijenio nakon pada bivšeg premijera. Ali tko je kriv što Bajić ni do danas nije pokrenuo istragu o famoznim Kutlinim isplatama, koju je tako borbeno najavljivao službenicima američkog veleposlanstva? Razloga je više, popis Kutlinih dužnika je predug, a njihov utjecaj i dalje velik. S nekima od njih, poput medijskih tajkuna, Bajić je sklopio savez pa sada zajedno progone Ivu Sanadera kako bi se dodvorili novoj vlasti, Bajićevim najubojitijim oružjem - curenjem tajnih podataka u neograničenim količinama.