Foto: Arhiva (Navedeni ured, srećom, ukinut je, ali pokazuje sve besmislenost državnih ureda i agencija)

VLADA je prihvatila smjernice za uređenje sustava agencija, zavoda, fondova, centara i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, kojima se među ostalim predviđa definiranje plaća u agencijama sukladno propisima za javne službe te njihovo spajanje.

Ta je odluka jedna od mjera Vlade usmjerena na smanjivanje prekomjernog proračunskog deficita, a koje je Vlada uputila Europskoj komisiji u okviru procedure prekomjernog deficita. Taj bi paket trebao donijeti fiskalni učinak 0,63 posto BDP-a ili 2,09 milijardi kuna u sklopu EU procedure.

Vlada je uz tu odluku usvojila i mjere privremene obustave izvršavanja državnog proračuna te mjera vezane uz trgovačka društva u vlasništvu države. U sklopu tog iznosa, Vlada 500 milijuna kuna namjerava uštedjeti u poslovanju agencija. Država će tako putem svojih predstavnika u upravnim vijećima utjecati na plaće u agencijama, pa i onim neovisnim, kako bi ih uskladila s ostatkom javnog sektora. Priliku za uštede Vlada vidi i u smanjenju troškova servisnog osoblja u agencijama koje bi se trebale spojiti.

U prvom valu spaja se 9 agencija

Današnjom, pak, odlukom Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih javnih institucija smanjuje se njihov broj sa 57 na 48. Ta odluka temeljena je na rezultatima provedene dubinske analize rashoda državnog proračuna, a smanjenje broja državnih agencija, zavoda, fondova i sl. treba se provesti do kraja ove godine.

Smanjenje će provoditi povjerenstvo, na čijem čelu je ministar uprave Arsen Bauk, a članovi predstavnici još sedam ministarstava u čijoj su nadležnosti agencije koje se spajaju, odnosno ministarstava gospodarstva, poljoprivrede, zaštite okoliša, prometa, zdravstva, regionalnog razvoja te znanosti i obrazovanja.

To bi povjerenstvo trebalo pripremiti akcijski plan s detaljnim aktivnosti i rokovima smanjenja broja agencija, a Akcijski bi plan Vlada trebala usvojiti do kraja svibnja ove godine, stoji u odluci. Također, povjerenstvo ima obvezu mjesečno izvještavati potpredsjednika Vlade nadležnog za gospodarstvo, odnosno Branka Grčića, o rezultatima provedbe ove vladine odluke, ali i utvrditi daljnji popis agencija, zavoda, fondova i drugih javnih institucija koje bi se ukinule tijekom 2015. godine.

U prvom će se krugu broj državnih agencija smanjiti za njih devet. Tako će se Državni zavod za zaštitu prirode pripojiti Agenciji za zaštitu okoliša, dok će Hrvatski zavod za norme i Hrvatska akreditacijska agencija biti pripojene Državnom zavodu za mjeriteljstvo.

Hrvatski mjeriteljski institut pripaja se Institutu Ruđer Bošković, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Agenciji za odgoj i obrazovanje, a Agencija za znanost i visoko obrazovanje Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje projekata EU pripojit će se Agencija za regionalni razvoj, Hrvatskim vodama će biti pripojena Agencija za vodne puteve, a dok će se Hrvatska agencija za hranu pripojiti Hrvatskom veterinarskom institutu, stoji u odluci Vlade.

Odluka sadrži i procjenu da će se troškovi poslovanja provedbom ovog smanjenja u 2016. godini smanjiti za približno 24,3 milijuna kuna.

Racionalizacija troškova

Uz spajanje agencija i niveliranje plaća, među smjernicama je i racionalizacija troškova agencija. Tako se najavljuje definiranje standardnih troškovnika za agencije prema kojima će se morati ravnati. Primjerice, moglo bi biti određeno da državne ustanove i agencije ne smiju za prostore u kojima djeluju, plaćati najamninu veću od 11 eura po četvornom metru.

Među Vladinim smjernicama je i smanjivanje troškova službenih putovanja za 10 posto u odnosu na prošlogodišnji iznos, kao i troškove za korištenje službenih vozila, dok bi najveći trošak za nabavu vozila trebao biti 180 tisuća kuna s PDV-om po vozilu.

Planira se i smanjenje rashoda prema ugovorima o djelu i to na 2 posto ukupnih izdataka za plaće.

Ovime se planira napraviti prilagodba sukladno preporukama Vijeća EU u iznosu od 847,5 milijuna kuna, od čega se na proračun odnosi 440,5 milijuna kuna, a na izvanproračunske korisnike 407 milijuna kuna.

Prema današnjoj odluci o mjerama privremene obustave izvršenja državnog proračuna za 2015., najviše će po toj osnovi biti smanjeni rashodi Ministarstva poljoprivrede, za 90,8 milijuna kuna te Ministarstvu financija, 52,4 milijuna.

Dodatno, pojedina ministarstva zadužena su da osiguraju smanjenje ukupnih rashoda izvanproračunskih korisnika pod svojom nadležnosti, pa tako Ministarstvo poljoprivrede za smanjenje rashoda Hrvatskih voda u ovoj godini za 102 milijuna kuna, Ministarstvo pomorstva prometa i infrastukture rashode Hrvatskih cesta za 105 milijuna kuna, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 100 milijuna te Ministarstvo zdravlja rashode HZZO-a za 100 milijuna kuna.

161 pravna osoba financira se iz proračuna

U odnosu na financijske podatke pravnih osoba (na 31. prosinca 2012.) značajno je da se od ukupno 176 pravnih osoba njih 161 financira iz državnog proračuna u cijelosti ili djelomično.

Ukupni prihodi svih pravnih osoba za koje su dostavljeni financijski podaci iznose 70.499.515.304,31 kn (u navedenom iznosu udio prihoda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosi 59.396.763.142,00 odnosno 84,25 %), a ukupni rashodi 67.588.402.934,84 kn (u navedenom iznosu udio rashoda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iznosi 58.967.690.848,00 odnosno 87,24 %) od čega rashodi za zaposlene iznose 2.813.356.436,30 kn.

Na zaposlene u 14 agencija ne primjenjuje se Zakon o plaćama

Na zaposlene u agencijama primjenjuju se opći propisi o radu. Na plaće zaposlenika u većini slučajeva primjenjuju se propisi o plaćama u javnim službama, osim na zaposlene u 14 agencija, odnosno pravnih osoba agencijskog tipa na koje se ne primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), Financijska agencija (FINA), Agencija za elektroničke medije, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ), Hrvatski registar brodova (HRB), Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom (Ex-Agencija), Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, te Fond za naknadu oduzete imovine).

43 pravne osobe nikome ne odgovaraju!

43 pravne osobe ne podliježu odgovornosti državnim tijelima za svoj rad, 5 pravnih osoba odgovara Hrvatskome saboru, 7 odgovara Vladi Republike Hrvatske, 1 odgovara Vladi Republike Hrvatske i nadležnom ministarstvu i 1 odgovara nadležnom ministarstvu. 15 pravnih osoba ne podliježe nadzoru, nad 1 pravnom osobom nadzor provodi Vlada Republike Hrvatske, a nad 41 nadzor provode nadležna ministarstva. Za 17 pravnih osoba nije propisana obveza podnošenja izvješća o radu državnim tijelima, 5 podnosi izvješće Hrvatskome saboru, 5 podnose izvješća Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome Saboru, 15 podnosi izvješća o radu Vladi Republike Hrvatske, 4 podnose izvješća Vladi Republike Hrvatske i nadležnom ministarstvu, a 11 podnosi izvješća o radu nadležnom ministarstvu.

U 40 agencija zaposleno 6390 ljudi

Vlada je još prije par mjeseci objavila dokument iz kojega je vidljivo da je samo u 40 agencija zaposleno 6390 zaposlenika,  najmanje - samo jedan u Agenciji za obnovu osječke Tvrđe, najviše – 3128 u Financijskoj agenciji (Fina). 

U 16 zavoda zaposleno je čak 7868 ljudi, glavnina u njih tri – Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (2892), Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (2339) te u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (1289). Sasvim minijaturnima doimaju se Zavod za obnovu Dubrovnika, Hrvatski zavod za prostorni razvoj te Hrvatski zavod za telemedicinu koji zapošljavaju po 13 ljudi.

U pet fondova svoj je kruh našao 291 zaposlenik, najbrojniji su (240) u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čiji je plan za 2014. bio uprihodovati 1,3 milijarde kuna. Fond za naknadu oduzete imovine ima 33 zaposlenika i prihod planiran na razini 176 milijuna kuna, dok Fond za razgradnju i zbrinjavanje radioaktivnog otpada nuklearke Krško ima 12 zaposlenika i prihod od 184 milijuna kuna. Po tri zaposlenika imaju Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihove djece te Fond za obnovu Vukovara, a planirani im prihodi iznose 35 milijuna, odnosno 40 milijuna kuna.