Foto: Tomislav Kristo (Cropix)

BEZ obzira što je izgradnja autocesta u Hrvatskoj gotovo pa stala, Hrvati će i dalje plaćati naknadu od 60 lipa po litri goriva za razvoj i izgradnju autocesta! Taj novac, a riječ je o oko 1,5 milijardi kuna godišnje, odlazi isključivo i samo Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama. Unatoč bitno manjim planovima oko izgradnje autocesta, Ministarstvo prometa nema nikakvu namjeru odustati od tog nameta.

Skromni Milanovićevi planovi

Prema planu Vlade Zorana Milanovića, Hrvatska bi trebala nastaviti graditi mrežu autocesta, ali u puno skromnijem obimu. Naime, nastavljaju se radovi na koridoru 5C, a planira se do 2014. godine spojiti Ploče s granicom prema Bosni i Hercegovini. Tu je i završetak mosta na Dravi, te tamo negdje krajem 2015. godine početak radova na autocesti do mađarske granice.

Za izgradnju tih autocesta uzimat će se krediti, a godišnja naknada za gorivo koristit će se za povrat starih kredita. No, i to je posebna priča.

Izravno iz džepova platili smo izgradnju autocesta

Naime, naknada od 60 lipa po litri goriva uvedena je još 2002. godine u vrijeme mandata Vlade Ivice Račana kako bi se financirala izgradnja autocesta u Hrvatskoj. Do sada su Hrvati temeljem te naknade za izgradnju autocesta izravno izdvojili oko 15 milijardi kuna, što je otprilike iznos troškova za izgradnju autoceste od Bosiljeva do Splita.

Naravno, to nije bio jedini novac kojeg su Hrvati izdvajali za autoceste. U istu svrhu izdvaja se i dio novca od godišnje naknade za uporabu javnih cesta pri registraciji motornih vozila. Izravno iz džepova građana plaća se i cestarina, a godišnje za cestarine odlazi oko 2 milijardi kune od čega najveći iznos, i to između 1,3 i 1,4 milijarde kuna, ostaje HAC-u.

Ukoliko se zbroje svi troškovi od 2002. godine do danas, i to od naknade za gorivo, registraciju i za cestarine, ispada da su Hrvati izravno iz džepova platili više od polovice iznosa od 35 milijardi kuna što je približno i iznos od tada do danas izgrađenih autocesta. No, unatoč tome ni HAC ni ARZ (Autocesta Rijeka Zagreb) gotovo da ne mogu plaćati anuitete za kredite koje su uzimali kako bi se gradile autoceste!

Kad se uzme u obzir način na koji su ove firme poslovale, prvenstveno u mandatu Ive Sanadera, ova informacija nije nimalo iznenađujuća. Naime, procjenjuje se da je korupcija u HAC-u samo u tom razdoblju "pojela" oko osam milijardi kuna. Poslovne nebuloze prisutne su i u ARZ-u, gdje su se, primjerice, dizali sasvim nepotrebni krediti. Nakon što je ARZ u rujnu 2009. kod JP Morgana digao 135 milijuna eura kredita, veći dio tog iznosa kod jedne domaće banke je oročen po znatno manjoj kamati. Novac je, doslovce, bačen u bunar.

I željeznice pod koncesiju?

Kako doznajemo, sljedećeg tjedna Ministarstva prometa, veza i infrastrukture predstavit će program rekonstruiranja HAC-a i ARZ-a. Razmatra se i ujedinjenje te dvije firme. Ministar Hajdaš Dončić pobornik je ideje da se veliki anuiteti otplate duga smanje koncesioniranjem autocesta pa će i o tome biti posebno riječi. 

S idejom da autoceste daju u koncesiju poigravali su se svojedobno i Sanader, ali i njegova nasljednica Jadranka Kosor. No, to nikad nije provedeno u djelo. Stručnjaci upozoravaju da bi davanje autocesta u koncesiju mogao biti velik udarac za hrvatsko gospodarstvo.

Naime, autoceste trenutno nisu pretjerano rentabilne. Jedina autocesta koja se svojim prihodima sama isplaćuje je autocesta A3. Na svim ostalim dionicama autoceste prvi potezi potencijalnih koncesionara bili bi dodatno poskupljenje cestarina, kao i otkazi određenom broju radnika koji su zaposleni na naplati i održavanju.

Kako doznajemo i u tom slučaju, ako se i nađe koncesionar, Hrvati će i dalje plaćati 60 lipa naknade za gorivo. U tom slučaju država bi donijela zakon prema kojem bi se taj novac preusmjerio na razvoj željeznica u Hrvatskoj.

Valjda i njih treba prvo obnoviti i izgraditi na izravan trošak građana da bi ih se nekome dalo u koncesiju.