Foto: Goran Mehkek / Cropix

"ČEKAMO da vidimo hoće li banke izjaviti žalbu, a sigurno hoće. Tada predmet ide na Visoki trgovački sud, koji donosi pravomoćnu presudu. Sada ne bih davao presumpcije o konačnoj odluci suda", kaže za Index Nikša Valjalo, jedan od odvjetnika koji je zastupao udruge Franak i Potrošač.

> Građani pobijedili banke!

> Banke najavljuju žalbe

> Upoznajte suca koji je "srušio" banke

Valjalo je za sada oprezan u prognozama daljnjeg razvoja situacije. Kaže tek da će presuda, ako postati pravomoćna, imati reperkusije na prava potrošača. Nije želio kazati niti očekuje li da će ih banke pozvati na pregovore o eventualnoj nagodbi.

"Sve mogućnosti su otvorene. Početna pretpostavka za utuženje bila je ta da se mi bankama obratimo s prijedlogom za mirenje. Na taj naš prijedlog banke su se oglušile. U ovom trenutku ne bih znao reći što će banke dalje napraviti", kaže Valjalo.

Građani nisu bili dovoljno educirani

Da su  Hrvatska narodna banka (HNB) i Vlada RH reagirale na vrijeme, do ovoga ne bi došlo, smatra Nicole Kwiatkowski, odvjetnica udruga Franak i Potrošač koje su pred Trgovačkim sudom izborile veliku pobjedu građana nad poslovnim bankama.

"Skrenuli smo u tržišnu ekonomiju, sve je koncentrirano na stvaranje profita i kapitala, a nacija se nije obrazovala kako se treba ponašati u tim okolnostima. Ni banke ni regulator nisu obrazovali ljude o rizicima financijskih usluga, zbog čega je i došlo do ove situacije. Prosječni građanin nije financijski stručnjak, potrošač ne smije biti izložen pretjeranom riziku, kao što je bio u slučaju uzimanja kredita u švicarskim francima", kazala je Kwiatkowski u HTV-ovoj Temi dana.

"Nagodba s bankama bila bi najpametnije rješenje"

Kwiatkowski upozorava da presuda nema nikakav učinak sve dok ne postane pravomoćna. "Građani nemaju dalje što poduzimati, sada treba čekati. Ne vjerujem da će biti nekakvog odugovlačenja, jer ovo je prebitna socijalna tema i vjerujem da će u razumnom roku sve biti riješeno", kaže Kwiatkowski.

Odvjetnica udruga Franak i Potrošač smatra da bi za svih najbolji mogući ishod bio dogovor s bankama, na koji je u obrazloženju presude pozvao i sudac Radovan Dobronić. Na banke je Dobronić apelirao da budu razumne i postignu kompromis s građanima, jer bi ih velika količina tužbi za nadoknadu štete mogla u potpunosti iscrpiti.

"Nagodba s bankama bi bila najpametnije rješenje. Mi smo to pokušali i prije podizanja tužbe, ali nismo dobili odgovor. Niti tijekom postupka nama nije bilo sporno da se sjedne za stol i pokuša se postići dogovor, ali to se nije dogodilo. Je li sada konačno pravo vrijeme za nagodbu, odluka o tome nije na nama, već na tužitelju", tvrdi Kwiatkowski.

Davali kredite za nekretnine na čiju su cijenu utjecali

Sudski vještak Davor Banović također vjeruje da bi i za banke i za njihove klijente bilo najbolje pronaći rješenje u razumnom roku. Banke će, smatra Banović, sada morati popustiti i izaći građanima u susret ukoliko žele zadržati postojeće klijente. Treba, naime, uzeti u obzir da je i bankovno tržište ulaskom Hrvatske u Europsku uniju liberalizirano, te građani Hrvatske mogu prebaciti svoje poslovanje bankama u inozemstvu.

Banke su, na kraju krajeva, direktno odgovorne za tešku financijsku situaciju u koju su mnogi građani sada dovedeni. Naime, većina kredita u švicarskim francima su bili krediti za kupnju nekretnina, na čije su cijene banke itekako utjecale.

"Banke su kreditirale istovremeno i graditelje i kupce stanova. Na taj način direktno su utjecale na cijenu nekretnina. Cijene su se penjale i penjale, a sada imamo to da se u ovršnom postupku za 1100 eura po kvadratu prodaju nekretnine koje je netko platio 2300 eura po kvadratu. Gdje je nestala ta razlika?", pita se Banović.

Banović podsjeća kako su mnogim građanima rate kredita u "švicarcima" rasle za 30, 50 ili sto posto. To se moglo izbjeći. "Banka se mogla osigurati od rizika promjena tečaja ili prenijeti rizik tog osiguranja na klijente. Radi se o izrazitom primjeru kada je rizik potpuno prebačen na klijenta da bi se smanjili troškovi plasmana ovakvih kredita", ističe Banović, koji također smatra da korisnicima kredita nije bila omogućena adekvatna razina zaštite.