HUB: Stambena štednja na jednu kunu iz proračuna vraća dvije
Ilustracija: scx.hu
ODBOR za stambenu štednju Hrvatske udruge banaka (HUB) održao je konferenciju za medije nastavno na objavu Teza za Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje Ministarstva financija. U Tezama se navode pogrešni podaci te se, također, pogrešno interpretira funkcija i koristi sustava stambene štednje, navodi se u priopćenju HUB-a.
U sustav stambene štednje u Hrvatskoj uključeno je više od 700.000 građana. Prosječna godišnja ušteđevina po klijentu iznosi 3.500 kuna, a prosječan iznos stambenog kredita 320.000 kuna. Štedionice plasiraju kredite isključivo iz prikupljene stambene štednje te je nužno da 90-tak klijenata štedi kako bi jedan koristio stambeni kredit.
"Za stabilnost sustava ključno je državno poticanje depozita jer se njima osiguravaju dugoročni izvori za odobravanje kredita, a isplata poticaja za državu ne predstavlja trošak proračuna, već ulaganje koje donosi značajan povrat i doprinosi povećanju BDP-a", istaknula je Katarina Šobat, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice.
Država uplatila 2,3 milijarde, u proračun se vratilo 3,6 milijardi kuna
Sustav državno poticane stambene štednje je efikasan i donosi koristi za sve dionike, stvara dodanu vrijednost u gospodarstvu RH kroz doprinos BDP-u. Država je dosad isplatila 2,3 milijarde kuna poticaja građanima, u proračun se vratilo 3,6 milijardi, a dodana vrijednost u gospodarstvu je 4,8 milijardi kuna, utvrdio je Institut za javne financije. To znači da su stambene štedionice u potpunosti vratile i pretplatile cijeli iznos poticaja isplaćenih građanima.
"Kreditna aktivnost štedionica je kontinuirano u porastu, a posljednje dvije godine 20 posto svih stambenih kredita banka i štedionica odobreno je u stambenim štedionicama. Stambene štedionice, između ostaloga, kreditiraju adaptacije i povećanje energetske učinkovitosti nekretnina što je također važno zbog stambenog fonda RH koji je uglavnom izgrađen prije 1980.", pojasnio je Zdravko Anđel, predsjednik Uprave Wustenrot-a.
Štedionice od početka rada odobrile 6,4 milijarde kuna kredita
Nakon početne faze kumulacije depozita, sustav je ušao u fazu u kojoj kreditiranje ima dominantnu ulogu. Štedionice su kumulativno od početka rada odobrile ukupno 6,4 milijarde kuna stambenih kredita. Krajem 2013. godine udio kredita odobrenih u stambenim štedionicama u ukupnim stambenim kreditima u RH iznosio je oko 6,4%, iako su stambene štedionice u ukupnoj aktivi bankarskog sektora zastupljene samo sa 1,7%.
Uz pozitivne učinke na državni proračun, sustav stambene štednje potiče gospodarski rast kroz stambenu izgradnju, doprinosi zaposlenosti i smanjenju sive ekonomije.
Obzirom da sustav potiče rast BDP-a, a postoji i dodatni potencijal, očekujemo da će eventualne izmjene Zakona biti utemeljene na analizama sustava i time potaknuti na korištenje kreditnog potencijala štedionica za oporavak gospodarstva. Odbor za stambenu štednju predlaže da država usvoji model aktivnog upravljanja poticajima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati