Foto: Guliver Image / Getty Images

FRANCUSKA je jučer nakon višemjesečnih žestokih debata i uličnih protesta više tisuća demonstranata u toj zemlji, legalizirala istospolne brakove, te je tako postala deveta u Europi, i 14. zemlja u svijetu koja je legalizirala sklapanje gay brakova.

Imajući u vidu činjenicu da je posljednjih godina nekoliko europskih zemalja pod pritiskom javnosti i određenih sudskih presuda legaliziralo istospolne brakove, mnogi se na Balkanu već pitaju hoće li i zemlje regije na putu europskih integracija morati usvojiti slične zakone kojim bi se legalizirali gay brakovi. 

To je bio povod da novinari agencije Anadolija istraže koje su zemlje u Europi, ali i svijetu do sada legalizirale istospolne brakove.

Nizozemska je bila prva

Osim Francuske, prošlog tjedna je, uz neznatno protivljenje građana, Novi Zeland odobrio brakove između partnera istog spola. Novi Zeland je tako postao prva zemlja u azijsko-pacifičkoj regiji koja je usvojila takav zakon.

Urugvaj je usvojio jednak zakon prošlog tjedna, dok je isto to Australija učinila već prošle godine, ali je prije toga priznavala istospolne brakove samo u slučaju ako jedan od supružnika/supružnica promijeni spol nakon sklapanja braka.

Osim spomenutih, od 2001. do danas je još 11 država svijeta dozvolilo istospolnim parovima sklapanje brakova, a to su Argentina, Belgija, Danska, Island, Južnoafrička Republika, Kanada, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska i Švedska.

Nizozemska je bila prva država na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove, vodeći se preporukom posebnog povjerenstva koje je 1995. postavljeno da prouči to pitanje. Zakon o legalizaciji istospolnih brakova u toj europskoj zemlji stupio je na snagu 1. travnja 2001. godine.

Također, istospolni brakovi su legalni i priznati u Gradu Meksiku, meksičkoj saveznoj državi Quintani Roo i nekim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Europa i svijet počinju priznavati gay brakove

Isto tako, legalizacija istospolnih brakova trenutno je u zakonodavnoj proceduri u najmanje deset drugih država, a njezina implementacija mijenja se od regije do regije; od izmjena postojećih bračnih zakona, pa do sudskih tužbi koje se pozivaju na ustavom zagarantiranu ravnopravnost.

Štoviše, u Europskoj uniji je u toku debata u vezi s prijedlogom o obavezi svih zemalja članica da priznaju istospolne brakove sklopljene u drugim državama članicama EU. Stoga već sada europski mediji postavljaju pitanje da li je moguće da će uskoro sve zemlje članice EU morati usvojiti zakon kojim bi se legalizirali istospolni brakovi.

Naprimjer, 2010. godini donesene su prve presude Europskog suda za ljudska prava u kojima je Sud potvrdio da se, prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, istospolne bračne zajednice smatraju obiteljima.

Slovenija predvodi regiju

Tako je vlada Slovenije već odobrila nacrt zakona o istospolnim brakovima. Ukoliko zakon uskoro bude usvojen, Slovenija će postati prva država centralne Europe koja je odobrila sklapanje istospolnih brakova.

U Europskoj uniji istospolni brakovi imaju najveću podršku među građanima Nizozemske (82%), Švedske (71%), Danske (69%), Španjolske (66%), Belgije (65%), Luksemburga (58%), Njemačke (52%) i Češke (52%).

S druge strane, i pored toga što se mnogo raspravlja o uvođenju istospolnih zajednica u Italiji i Poljskoj, malo je vjerojatno da će se ovakvi zakoni uskoro usvojiti u tim dominantno katoličkim zemljama, zbog snažnog političkog utjecaja Katoličke crkve.

Od zemalja zapadnog Balkana još nijedna od zemalja nije legalizirala sklapanje istospolnih brakova.

Međutim, u Hrvatskoj se posljednjih godina raspravlja da homoseksualni partneri dobiju pravo da mogu registrirati svoje partnerstvo, te tako u većini prava budu izjednačeni s bračnim partnerima.