FOTO:

ZAGREBAČKO Gradsko dramsko kazalište Gavella početak nove sezone 2014./2015. obilježit će u duhu Prvoga svjetskog rata premijerom predstave "Hrvatski Bog Mars" 20. rujna, prema pripovjetkama Miroslava Krleže i u režiji slovenskoga redatelja Sebastijana Horvata.

Riječ je o zbirci pripovjedaka pretežno antiratne i socijalne tematike, u kojoj se Krleža usredotočuje na sudbinu malog čovjeka "izgubljenog u bitkama u koje je silom gurnut i gdje, otrgnut od svega svojega, pod tuđim stijegom gine za stranog vlastodršca".

"Sto godina od početka Prvog svjetskog rata obljetnica je koju će 2014. obilježavati čitav svijet, pa i kazališni. U teatru Gavella želja nam je tome se pridružiti propitujući tekstove našeg vjerojatno najvećeg pisca, koji se (i) tim godinama i sukobima intenzivno bavio u svom stvaralaštvu", stoji u najavi programa na mrežnim stranicama Gavelle.

Dramatizaciju potpisuje Beograđanin sa stalnom švedskom adresom Milan Marković Matis, scenograf je Nijemac Juergen Kirner, kostimografkinja Marita Ćopo a autor glazbe Drago Ivanuša.

Projekt "glumački okuplja destak izvođača spremnih na iskustvo totalnog teatra" - Svena Medvešeka, Amara Bukvića, Hrvoja Klobučara, Nenada Cvetka, Đorđa Kukuljicu, Bojanu Gregorić Vejzović, Anu Kvrgić, Pavla Vrkljana, Ivana Grčića, te Franju Dijaka i Svena Šestaka u alteracijama.

Slijedi 24. listopada zagrebačka premijera predstave "Amadeus" Petera Shaffera u režiji Dore Ruždjak Podolski, nastale u koprodukciji s Festivalom Grad Teatar u Budvi, gdje je u srpnju imala svoju praizvedbu.

Shafferova drama, nadahnuta Puškinovim tekstom "Mozart i Salieri", usredotočena je na kompleksan, gotovo mitski odnos dvojice skladatelja, Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. Riječ je o "briljantnom kazališnom pogledu u svijet dvojice ljudi koji su jedan drugome zauvijek izmijenili živote, a s njima i čitavu, ne samo glazbenu povijest", stoji u najavi.

U više postava dugogodišnji kazališni hit, "Amadeus" je između ostalih priznanja ovjenčan i nagradom "Tony" za najbolju dramu, a godine 1985. njegova je adaptacija Shafferu donijela nagradu Oscar za najbolji scenarij po kojem je Miloš Forman snimio film ukupno nominiran za 53 nagrade, od čega ih je osvojio čak 40.

Koristeći amalgam filozofske drame, satire i detekcijskog zapleta, pisac "Amadeusa" premrežuje i čudesnom Mozartovom glazbom, pa gledatelj biva uvučen u prizore s praizvedbi "Otmice iz saraja", "Figarovog pira", "Don Giovannija", "Čarobne frule"..., vođen Salierijem, istodobnim Mozartovim najvećim neprijateljem i obožavateljem.

Salierija utjelovljuje Enes Vejzović, Mozarta Filip Križan, Nataša Janjić Lokas je Mozartova supruga Constanze Weber, a igraju još Franjo Dijak, Zoran Gogić, Siniša Ružić, Janko Rakoš, Ankica Dobrić, Ivana Bolanča, Perica Martinović i Natalija Đorđević. Maestro je Vjekoslav Babić.

Predstava se igra u prijevodu Marijana Orešnika i dramaturgiji Dubravka Mihanovića. Scenograf je Stefano Katunar, kostimografkinja Marita Ćopo, glazbu je odabrao i obradio Ivan Skender, a svjetlo oblikovao Zdravko Stolnik.

Obje su predstave ostatak od bivše uprave na čelu s donedavnim ravnateljem Darkom Stazićem, a što će biti u 2015. i što će u programskom smislu donijeti nova uprava – Kazališno vijeće Gavelle predložilo je za novoga ravnatelja Borisa Svrtana – znat će se nakon što njegov izbor potvrdi zagrebačka Gradska skupština na sjednici krajem rujna, poručuju iz Gavelle.

Prije kraja godine, teatar u Frankopanskoj ugostit će i festival "Gavelline večeri", koji ove godine, u svojoj 29. godini održavanja, mijenja i termin i koncepciju. Umjesto kao dosad u listopadu, festival se održava od 13. do 23. prosinca, dok nova koncepcija podrazumijeva uz sudjelovanje pet predstava iz RH po odabiru izbornice, teatrologinje Nataše Govedić, i tri predstave iz inozemstva, koje ulaze u službenu konkurenciju za nagrade.

U ravnopravnoj konkurenciji za nagradu "Dr. Branko Gavella" (za najbolju predstavu u cjelini), kao i za nagrade za režiju te nagrade za mušku i žensku ulogu sudjelovat će predstave koje su pobijedile na festivalima "Borštnikova srečanja" (Ljubljana, Slovenija), "Sterijino pozorje" (Novi Sad, Srbija), te "Susreti kazališta/pozorišta BiH" (Brčko, BiH).