Foto: Agencija Anadolija

HRVATSKO-SRPSKI odnosi, što će se događati u budućnosti, što će biti sa Srbima kad Hrvatska uđe u EU, hoće li se to reflektirati na Hrvate u Srbiji, teme su radi kojih se povjesničari svakog ljeta već niz godina sastaju u Golubiću pokraj Obrovca i izdaju zbornike sa svojim raspravama, prenosi agencija Anadolija.

Na predstavljanju prošlogodišnjeg zbornika sudjelovali su Slaven Bačić, predsjednik hrvatskog narodnog vijeća u Subotici, prof. Darko Gavrilović na Fakultetu za europsko pravno političke studije iz Novog Sada, Davor Pauković, docent na fakultetu u Dubrovniku, Janko Veselinović, poslanik Narodne skupštine Republike Srbije i Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.

Milorad Pupovac predstavio je Zbornik Hrvatsko-srpski odnosi, rješavanje otvorenih pitanja koji je podijeljen na tri dijela: Pogled u budućnost, Suočavanje s prošlošću i Neka otvorena pitanja hrvatske zajednice u Srbiji i srpske zajednice u Hrvatskoj.

"U ovom zborniku se na trezven i objektivan način analiziraju pitanja i odnosi, nema puno sličnih nepristranih i objektivnih zbornika na ove teme: stambena problematika Srba u Hrvatskoj ili potrebe izbjegličke populacije u RS ili prava Hrvata u Srbiji i način njihova predstavljanja u RS. Srpsko narodno vijeće će podržavati ovaj zbornik i nastaviti suradnju s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Srbiji koji mogu biti primjer za suradnju na državnoj razini", rekao je Pupovac.

"Dvije manjinske zajednice zaista su mostovi suradnje između dviju država i naroda"

Slaven Bačić rekao je kako je s temom hrvatske zajednice u Srbiji upoznat jako mali broj ljudi i kako smatra vrijednim svoje sudjelovanje prošle godine u Golubiću.

"Dvije manjinske zajednice zaista su mostovi suradnje između dviju država i naroda. Pripadnici dviju manjinskih zajednica se često, usprkos različitosti položaja, bolje razumiju nego pripadnik manjinske zajednice i pripadnik njegove matične države. Iako sam s pravne točke gledišta pripadnik nacionalne manjine, smatram da termin manjina ima pejorativno značenje, bolji su termini pripadnik srpske zajednice u Hrvatskoj ili pripadnik hrvatske zajednice u Srbiji. Manjina je nevidljivi geto i ograda", rekao je Bačić i nastavio:

"U ovom zborniku nalaze se i različita mišljenja o istim temama, nužno je prihvatiti tu različitost i diskutirati o njoj bez ostrašćenosti. Ovaj zbornik je primjer za to. Prilika je da se preko zbornika nešto sazna o pitanju bunjevačke zajednice u Srbiji ili garantiranom parlamentarnom postotku Hrvata u Srbiji, što nije riješeno, a što Srbi imaju riješeno u Hrvatskoj, a o čemu se malo zna. To je jedan od naših glavnih političkih zahtjeva".

"S nestankom Jugoslavije manjine su prestale biti narodi, ali najvažnije je pravo biti čovjek"

Povjesničar Darko Gavrilović složio se o pejorativnosti naziva manjina i usporedio Europu s tepihom koji je s jedne strane jednobojan, a s druge šaren. "Jednobojan je zajednički prostor na kojem borave različiti narodi, skupine i pojedinci", rekao je Gavrilović i istaknuo vrijednost zajedničkog kulturnog naslijeđa u umjetnosti koja je na europskom tlu prolazila u slično vrijeme kroz iste promjene.

"Naše šarenilo se skriva u našim identitetima, jezicima, običajima i idejama, to je to šarenilo Europe. Ideja zajedničke Europe poznata je od još 15. stoljeća", rekao je Gavrilović i naglasio da je 20. stoljeće ratovima pokazalo da se svijet ne razvija u dobrom i potpuno pozitivnom smjeru.

"S nestankom Jugoslavije manjine su prestale biti narodi, ali najvažnije je pravo biti čovjek. Našu sramotu neće popraviti EU, to možemo samo sami mi", rekao je Gavrilović i zaključio govor riječima da zlu krv ne smijemo prenositi na našu djecu.

Davor Pauković istaknuo je kako su autori u zborniku imali različita mišljenja ponajviše o pojmovnom određenju sukoba u Hrvatskoj; radi li se o građanskom ratu, agresiji ili nečemu drugom. "To pokazuje da imamo još različitih mišljenja", zaključio je Pauković .

Postavljeno je pitanje identiteta Srba u Zagrebu, a u sljedećem zborniku bit će riječi o nacionalizmu i iskustvu holokausta koje će znanstvenici primijeniti na odnos Srba i Hrvata.